1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Crna Gora srlja u velike dugove

Radomir Kračković
22. novembar 2022

Vlada Crne Gore zasuta je zahtjevima za povećanjem plata u javnom sektoru. U budžetu za narednu godinu predvidjela je 67 miliona evra za to, ali zaposleni i sindikati traže više.

https://p.dw.com/p/4JpGV
Montenegro | Staatshaushalt und höhere Gehälter im öffentlichen Dienst
Foto: Government of Montenegro

Crnogorska Vlada predstavila je prošle sedmice prijedlog budžeta za narednu godinu težak 2,85 milijardi evra. To je najveći budžet do sada.

Premijer Dritan Abazović i ministar finansija Aleksandar Damjanović najavili su, između ostalog, da će ukupna socijalna davanja biti uvećana za 45 miliona evra, 35 miliona je namijenjeno za povećanje penzija, a 67 miliona za povećanje plata u javnom sektoru.

„Vlada je predvidjela rast zarada u javnom sektoru koji će pratiti stopu inflacije“, poručio je Damjanović. Godišnja inflacija u Crnoj Gori, po posljednjim podacima, iznosi skoro 17 odsto.

Prosvjetari ne isključuju ni štrajk

Sindikati u javnom sektoru traže povećanja i do 45 odsto. Najveći od njih, Sindikat prosvjete i Sindikat uprave i pravosuđa, spremni su da se to sprovede u etapama, u naredne dvije godine, ali očekuju da prvo povećanje plata od Nove godine bude značajno.

Iz uprave i pravosuđa poručuju da to mora biti minimum 25 odsto dok je ministar finansija prosvjetarima ponudio 20 odsto od 1. januara, ali nije precizirao dalje povišice tokom 2024. i 2025. godine. Sindikat prosvjete čeka konačan paket pa će onda odlučiti šta će raditi.

„Vlada je predložila da se to uvećanje izvrši iz dva ili tri puta u naredne dvije godine i u Sindikatu smatramo da to nije ponuda koju bi trebalo na prvu loptu odbiti. Kad dobijemo konkretnu ponudu, mi ćemo se izjasniti“, kaže predsjednik tog sindikata Radomir Božović za DW.

Damjanović je najavio da će se rezultati pregovora znati ove sedmice. Ako ne budu zadovoljni, Božović najavljuje rezervni plan.

„U slučaju da procijenimo da ponuda nije dobra, idemo na druge oblike sindikalnog djelovanja. Da li će to biti protesti, štrajk ili totalna obustava nastave, odlučiće Glavni odbor sindikata“, kaže Božović. Dio prosvjetnih radnika prethodnih dana je poručio da neće prihvatiti ništa manje od 45 odsto povećanja odmah.

Osim prosvjetara, javne uprave i pravosuđa, veće plate traže i policajci, vatrogasci, zaposleni u socijalnim ustanovama kao i neakademsko osoblje državnog Univerziteta. I o tim procentima se pregovara.

Montenegro | Staatshaushalt und höhere Gehälter im öffentlichen Dienst
Crnogorski prosvjetari spremni i na protesteFoto: DW/Radomir Krackovic

Nastavlja se zaduživanje države

Da bi se ispunio ambiciozni budžet i našle pare za sva ova povećanja, Vlada će morati znatno da se zaduži. Kažu da će budžetu faliti preko 700 miliona evra, a prema njihovim projekcijama, Crna Gora će do 2025. godine pozajmiti čak 2,5 milijardi evra jer će u tom periodu imati 1,2 milijarde deficita odnosno budžetske rupe koju treba popuniti.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović za DW kaže da će, ako se usvoji ovakav budžet, više od pola BDP-a Crne Gore ići na javnu potrošnju. „Doći će do značajnog rasta javne potrošnje i postavlja se pitanje održivosti tog budžeta i da li je to u redu“, kaže Pejović.

„Kad jednom povećate plate, teško da ih kasnije možete smanjiti, jer će to naići na žestok otpor. Zbog toga imam zebnju oko ovog prijedloga“, podvlači Pejović.

Sindikalac Božović, s druge strane, poručuje da ne traže povećanje iz hira ili obijesti već smatra da su zahtjevi opravdani. „Godinama su plate prosvjetnih radnika ispod prosjeka na nivou države, krajnje je vrijeme da se to promijeni. Takođe, razlog je i galopirajuća inflacija ove godine gdje su nam osnovne životne namirnice poskupile od 50 do 100 odsto“, podsjeća čelnik sindikata.

Minulog ljeta je Skupština Crne Gore usvojila zakon kojim su plate univerzitetskim profesorima i ljekarima povećane i do 65 odsto.

„Tako da je njihov koeficijent, pomoću kojeg se obračunava zarada, čak tri puta veći u odnosu na profesore iz osnovne i srednje škole. Tu je nastao nesklad i došlo je do ogromnog jaza u društvu“, tvrdi Božović.

Supermarkt Podgorica Montenegro
Cijene namirnica rastu, a povećanje plata je sprovedeno tako što su poslodavcima ukinuti doprinosi na zdravstveno osiguranjeFoto: Radomir Krackovic/DW

Populistička trka?

Ekonomski analitičar Pejović, pak, smatra da se ovdje radi o trci aktuelne Vlade koju predvode Ujedinjena reformska akcija (URA) premijera Abazovića i Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje dolazi Damjanović, sa pokretom „Evropa sad" bivšeg ministra finansija Milojka Spajića.

Spajić je početkom godine povećao minimalnu zaradu u Crnoj Gori sa 250 na 450 evra, a prosječnu sa oko 520 na više od 700. Povećanje je sprovedeno tako što su poslodavcima ukinuti doprinosi na zdravstveno osiguranje, a oni su bili dužni da za taj iznos povećaju plate radnicima.

Na krilima toga, Spajićev pokret je na nedavnim lokalnim izborima u Crnoj Gori ostvario odlične rezultate i imaće novog gradonačelnika Podgorice. Spajić je, inače, oštro kritikovao prijedlog novog budžeta. Iako pozdravlja plan da se povećaju plate, penzije i socijalna davanja, tvrdi da je „put do pakla popločan dobrim namjerama“ pa smatra da ovaj budžet može srušiti državu.

„Na djelu je politička trka oko povećanja plata sa 'Evropom sad' ali zarade se ne povećavaju administrativnim mjerama. Plate treba da rastu kada imate veću produktivnost i jaku ekonomiju“, kaže Pejović.

I njega brine najavljeno veliko zaduživanje, a podsjeća da se javni dug Crne Gore od nezavisnosti povećao šest puta.

„Smatram da nije korektno uvećavati javni dug povećavanjem izdvajanja za plate i penzije. U redu je jedino ako se zadužujete za kapitalne ili infrastrukturne projekte koji treba da donesu novu vrijednost“, kaže Pejović.

Ministar Damjanović nije isključio ni mogući aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u slučaju teških poremećaja naredne godine. Tvrdi i da uslovi MMF-a nisu više restriktivni kao nekada. Pejović, pak, smatra da se Crna Gora već 15 godina primiče „grčkom scenariju duga“ jer stalno ima budžetski deficit.

„To donosi rizik aranžmana sa MMF-om, koji može doneti oštre rezove. U zemljama u kojima se to desilo, poput Grčke, to je bilo traumatično iskustvo“, zaključuje Pejović.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.