Svi se trude oko Makedonije | Politika | DW | 16.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Svi se trude oko Makedonije

Razgovori o imenu Makedonije su sve intenzivniji pred samit EU-Balkan, za vrijeme kojeg će se sastati i premijeri Zoran Zaev i Aleksis Cipras.

Neki susreti su javni, neki se odigravaju iza kulisa. U kontekstu podsticanja rješavanja spora, jedan od ključnih događaja je sastanak makedonskog i grčkog premijera sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koji bi trebalo da bude održan – nezvanično – u Sofiji.

Prethodno je već održan niz sastanaka, na primjer, bivši grčki premijer a sadašnji lider svegrčkog Pokreta demokratskih socijalista i Socijalističke internacionale, Jorgos Papandreu, sastao se, između ostalog, prošlog vikenda i sa makedonskim ministrom spoljnih poslova Nikolom Dimitrovim u grčkom gradu Suniju.

Koordinirani podstreci?

I dok je taj sastanak bio javan, bilo je i tajnih susreta. Na primjer, Makedoniju je posjetio bivši albanski premijer i bivši lider socijalističke partije Fatos Nano. Kao što za DW tvrde domaći politički izvori, Nano se tokom vikenda sastao sa više makedonskih političara, a nezvanično smo saznali da su to bili Zoran Zaev, zatim bivši lider SDSM i njegov prijatelj Branko Crvenkovski, lider DUI Ali Ahmeti, predsjednik parlamenta Talat Džaferi i nekolilko drugih političara.

Wahlen Albanien Premierminister Fatos Nano (AP)

Fatos Nano

Nano je Skoplju imao gust raspored, ali ne manje naporan dan i u Zajasu, gdje je razgovarao sa Alijem Ahmetijem, vođom DUI, u čijoj kući je proveo više od šest sati. Prema našim izvorima, teme razgovora su bili aktuelni razgovori o sporu oko imena, sa zaključkom da će rješenje tog problema biti ključno za deblokiranje integracionog procesa Makedonije.

Prema poznavaocima prilika, Nanova posjeta se smatra korisnom, budući da on ima dugogodišnje prijateljske veze sa mnogim makedonskim političarima, ali i sa grčkim političkim establišmentom. Dvojica bivših premijera, Nano i Papandreu, imaju i dobar međusoban odnos kao i iskustvo na političkoj sceni u regionu. Sam Papandreu je (kao ministar inostranih poslova i premijer) imao i direktno iskustvo u razgovoru o sporu oko imena, ali u vrijeme kada rješenje još nije bilo na vidiku. Njegovo iskustvo i dobri odnosi u regionu smatraju se faktorima koji mogu doprinijeti rješavanju spora oko imena.

„Ako postoji mogućnost da zemlja uspije, uznapreduje, potrebno je da imamo što jači nacionalni konsenzus, i svi imamo dužnost da služimo tome", rekao je Papandreu poslije susreta sa Ciprasom.

I Tereza Mej u Skoplju

Ovi sastanci se smatraju korisnim i prijateljskim podstrekom u vrijeme kada dvije zemlje same nastoje da dođu do rješenja. No ako se razgovori „zaglave", očekuje se i da se u njim umiješaju i politički „teškaši", ne da bi vršili pritisak, već da bi jasno stavili do znanja šta ko dobija a šta gubi (ne)rješavanjem problema.

Griechenland Ehemaliger Premierminister Papandreou gründet neue Partei (picture alliance/ZUMA Press/Aristidis Vafeiadakis)

Jorgos Papandreu

Među njima je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se u svom poslednjem govoru u Minsteru založila za hitno rješavanje otvorenih sporova na Zapadnom Balkanu. „Bez obzira da li se radi o Kosovu, Srbiji, Bosni i Hercegovini, sporu oko imena Makedonije, graničnim sporovima, čak i Slovenija i Hrvatska još razgovaraju o svojim granicama, Moramo sve to riješiti, da bi stalno postojala zategnutost koja u svakom trenutku može da se zaoštri", rekla je Merkelova.

Ona je ocijenila i da je tokom bugarskog predsjedavanja EU premijer Borisov postigao uspjeh u približavanju zemalja regiona EU i da bi trebalo da nastavi posredovanje kada je o tome riječ. I domaći izvori priznaju Borisovu da se marljivo angažuje oko rješavanja spora oko imena Makedonije. Očekuje se da će se time na marginama samita, a možda i poslije njega, baviti i drugi evropski političari. Mediji su javili da će poslije sastanka Cipras-Zaev britanska premijerka Tereza Mej posjetiti Skoplje.

 

Preporuka redakcije