Svemirska trka, drugi dio | Politika | DW | 01.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Svemirska trka, drugi dio

Poslije devet godina su Amerikanci ponovo samostalno poslali astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu. To bi mogla biti najava kraja odlične saradnje sa Rusijom i povratak u svemirsku trku kakva je vladala šezdesetih.

Nakon 20 sati leta dva američka astronauta su uspješno sletili na Međunarodnu svemirsku stanicu ISS. Robert Behnken i Douglas Hurley bi tamo trebali ostati oko mjesec dana, zajedno sa kolegama koji su tamo već stacionirani. To su Amerikanac Christopher Cassidy i dva ruska kosmonauta Anatoli Ivanišin i Ivan Wagner, koji bi se na Zemlju trebali vratiti u oktobru.

„Three, two, one…" – poslije devet godina, u subotu se ponovo na engleskom odbrojavalo pred jedan svemirski let. „Istorija je ispisana", objavila je NASA.

Ovo je prvi put da je let izvela privatna firma, SpaceX koju finansira Ilon Musk, vlasnik kompanije Tesla. Američka svemirska agencija NASA nije razvila sopstvenu letjelicu još od jula 2011. godine. Ali, osim SpaceX, i američki vazduhoplovni gigant Boing planira letove bez posade do kraja godine, a sa posadom iduće godine.

To je svojevrsni povratak Sjedinjenih Država u elitni klub zemalja koje mogu da prebace ljude u svemir – u tom klubu su samo još Rusija i Kina.

Godine saradnje

Doduše, Rusija i SAD posljednjih godina nisu bili takmaci u svemirskoj trci, kao što je to bio slučaj tokom Hladnog rata. Dvije zemlje su zapravo odlično sarađivale. Američki šatlovi letjeli su do ruske svemirske stanice Mir, a često su posade bile mješovite.

U ovom milenijumu su Rusi redovno izvodili letove sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu, zajedno sa američkim astronautima. Jedno vrijeme je Rusija imala potpuni monopol – nakon što su Amerikanci obustavili programe kada je 2003. šatl Kolumbija eksplodirao par minuta pred slijetanje na Floridu. Svih sedmoro članova posade je poginulo.

No taj monopol Rusija nije mogla da koristi onako kako se koriste monopoli u ekonomiji, već je bila i „taksi" za Amerikance.

„Rusija to nije mogla da odbije", rekao je za DW Igor Marinjin iz Ruske akademije za svemirske letove. Nemoguće je, kaže, održavati Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) bez Amerikanaca jer „ruski modul nije u stanju da autonomno putuje kroz kosmos".

Robert Behnken je bio prvi koji je ušao u stanicu ISS

Robert Behnken je bio prvi koji je ušao u Međunarodnu svemirsku stanicu ISS

U posljednjih devet godina bilo je četrdeset uspješnih lansiranja ruskog Sojuza sa američkim astronautima u posadi. Kapsula Sojuz može da nosi tri putnika, a ruska agencija Roskosmos je navodno znatno podigla cijene.

Prema američkim izvorima, ranije je put do ISS i nazad stajao 21 milion dolara, a od nedavno Roskosmos traži 80 miliona. Za sada je dogovoren još samo jedan zajednički let na jesen ove godine po cijeni od 90 miliona dolara.

Osvajanje svemira

Zatezanje odnosa Moskve i Washingtona, primjetno posebno nakon aneksije Krima 2014. godine, nije uticalo na svemirsku saradnju. Samo je jednom, u proljeće 2014, Dimitrij Rogozin – tada vicepremijer, a sada šef Roskosmosa – priprijetio da njegova zemlja neće više prevoziti američke astronaute na ISS. Ali od te prijetnje nije bilo ništa.

Nedavno je i ruski predsjednik Vladimir Putin u video-razgovoru sa posadom ISS hvalio „efikasno partnerstvo" Rusije i SAD.

„Postoji potpuna koordinacija sa Amerikancima", kaže nam i Marinjin, ali dodaje da to važi samo kada su u pitanju putovanja sa posadama i opsluživanje ISS. Sasvim je drukčije kada je u pitanju slanje satelita koji imaju komercijalni ili vojni karakter.

Trump i Pence gledaju lansiranje SpaceX rakete

Trump i Pence gledaju lansiranje SpaceX rakete

Sa izuzetkom letova sa posadom, Rusija je bila i ostala u daleko slabijoj poziciji od SAD, kaže stručnjak za svemirske letove Andrej Jonin. To će se, smatra, posebno vidjeti sada kada su Amerikanci ponovo uspjeli da pošalju astronaute na ISS.

„Tako je pala posljednja zavjesa koja je skrivala (ruski) manjak motivacije i zaostalu tehnologiju", navodi Jonin za DW. „Vlada će shvatiti da je car go." Ovaj stručnjak se nada da će Moskva iskoristiti povod da reformiše Roskosmos i bude jači takmac u osvajanju svemira.

Kad se podvuče crta, izgleda da saradnji polako dolazi kraj. SAD ponovo žele na Mjesec, kao i Rusija. Moskva takođe planira sopstvenu svemirsku stanicu koja bi zamijenila ISS. Jonin kaže da bi moglo biti izgubljeno „neprocjenjivo iskustvo saradnje".

Ako nacije svaka za sebe osvajaju svemir, upozorava ovaj stručnjak, to će biti korak nazad i povratak u svemirsku trku iz šezdesetih godina. Ovog puta zanimljiviju – jer apetite imaju i Kinezi i Evropljani.

 

Preporuka redakcije