1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Strommasten vor Kraftwerk
Foto: Federico Gambarini/dpa/picture alliance

Sve skuplja energija

Thomas Kohlmann
22. decembar 2021

Cijene energije su u 2021. eksplodirale. Grijanje i točenje goriva osjetno su skuplji. Jedan od razloga je oporavak svjetske ekonomije. Ali i politika doprinosi poskupljenjima.

https://p.dw.com/p/44ghj

Brojnim potrošačima gasa u Njemačkoj na kućnu adresu stiglo je obavještenje da će od sljedeće godine dosta skuplje plaćati taj energent. Najviše sreće imali su oni čiji snabdjevač najavio poskupljenje od „samo“ deset odsto. Ko ima lošiji ugovor, platiće između 20 i 30 odsto više.

Oporavak globalne ekonomije jasno se vidi po rastu cijena najvažnijih energenata. Što su se brže oporavljale najveće svjetske ekonomije, američka i kineska, to su brže rasle cijene energije. A te cijene su u Sjedinjenim američkim Državama i Evropi doveli do rekordne inflacije. Takve mjesečne skokove inflacije Zapad pamti kao problem iz sedamdesetih ili osamdesetih. U Americi je novembarska inflacija iznosila 6,8 odsto – to je najveća stopa od 1982. 

Symbolbild Steigende Energiepreise
Brojnim potrošačima gasa u Njemačkoj na kućnu adresu stiglo je obavještenje da će od sljedeće godine dosta skuplje plaćati taj energent.Foto: Friso Gentsch/dpa/picture alliance

Gasa je malo i skup je

Od početka pandemije, cijena zemnog gasa se višestruko povećala. Na važnom virtuelno tržištu gasa u Holandiji (Title Transfer Facility, TTF) cijena gasa za megavat-sat popela se sa 17 evra, koliko je iznosila 4. januara 2021, na 100 evra krajem februara. To je bio rekordni rast cijene, za oko 500 odsto. Inače, prosječna cena se godinama kretala u koridoru između 15 i 20 dolara.

Međutim, cijene se nisu vratile na nivo prije pandemije. Krajem juna 2021. su zabilježene cijene od 60 evra, što je tri puta više u odnosu na dugogodišnji prosjek. Ali juče (21.12.) cijena je oborila još jedan rekord – skočili je na 2.004 dolara za 1.000 kubika, odnosno na preko 172 evra po megavat-satu.

I nafta je tokom godine bila sve skuplja. Barel nafte (159 litara) koštao je krajem 2020. oko 52 dolara. Godinu dana kasnije, 7. decembra 2021, cijena je iznosila 75 dolara. Nešto više od mjesec dana ranije ta cijena je iznosila čak 83 dolara.

Nafta i pandemija

Međunarodni energetski forum (IEF) čije je sjedište u saudijskom glavnom gradu Rijadu, računa da će drugom polovinom 2022. svjetska potražnja za naftom dostići nivo prije pandemije. Jedina mogućnost da se to ne desi jeste pojava takve varijante virusa koja bi ponovo prisilila velike potrošače kao što je Kina na lokdaun, čime bi se naglo smanjila potražnja, pa bi cijene pale. Peking i dalje ima strategiju potpunog iskorijenjivanja zaraze i do sada je bez oklijevanja zatvarao ogromne luke, fabrike i čitave industrijske oblasti, uvodeći karantin.

Niko ne zna da li će se cijena nafte slijedeće godine stabilizovati na nivou između 70 i 80 dolara. Ali skoro ništa ne nagovještava nisku cijenu nafte kao u pandemijskoj 2020. godini. Tada je cijena padala i po 20 evra. U jednom trenutku, za vrijeme totalnih zatvaranja u Kini i Evropi, nafta je prvi put u istoriji imala negativnu cijenu – trgovci su uz naftu dobijali i neki novac od proizvođača koji više nisu znali kuda sa proizvodom.

No, taj scenario je malo vjerovatan. Veća je vjerovatnoća da će vozači točiti skupo gorivo i da će preduzetnici skupo plaćati transport svoje robe. 

Ölpreise I Pumpe arbeitet in einem Ölfeld
Međunarodni energetski forum (IEF) čije je sjedište u saudijskom glavnom gradu Rijadu, računa da će drugom polovinom 2022. svjetska potražnja za naftom dostići nivo prije pandemijeFoto: Odessa American/AP/dpa/picture alliance

Ipak, tješi činjenica da smo jako daleko od rekordne cijene nafte iz jula 2008. kada je barel koštao 147 dolara. 

Drugi faktori poskupljenja – porezi

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, do kraja oktobra 2021. energija je poskupjela za 18 odsto. Poslije privremenog smanjivanja poreza na promet na 16 odsto u drugoj polovini 2020, stopa se 1. januara 2021. vratila na standardni nivo od 19 odsto.

Osim toga, u Njemačkoj je uveden porez na emisiju ugljen-dioksida. Svaka tona gasova staklene bašte, bez obzira da li je proizvode elektrane na gas ili motori koji troše dizel, košta 25 evra. To je, prema proračunu Automobilskog kluba Njemačke (AvD), učinilo benzin skupljim sedam, a dizel osam cenata.

Skupa zavjetrina

I električna energija će biti skuplja. Eksperti odavno upozoravaju na tzv. „energetski škripac“ (Energy Crunch) u Evropi. Glavni uzrok je to što energetski koncerni zimi, zbog grijne sezone, moraju da troše više gasa, uglja i nafte, kako bi spriječili nestašice električne energije. A na berzama se za narednu godinu računa s cijenom električne energije koja će u Njemačkoj biti veća za 11, a u Francuskoj za 7,7 procenata. To je pokazatelj da bi kriza mogla potrajati duže nego što se do sada pretpostavljalo.

Osim toga, čelni ljudi energetskih koncerna, kao što je Arne Bergvik, glavni analitičar švedskog Jamtkrafta, izjavljuju za medijsku grupu Blumberg da zima tek dolazi i ako bude hladna, cijene energije će dodatno skočiti za ostatak sezone, pošto se sve manje može računati na zalihe gasa ili rezerve energije iz hidrocentrala. 

Energiepreise
Velika je vjerovatnoća da će vozači naredne godine točiti skupo gorivoFoto: Hauke-Christian Dittrich/dpa/picture alliance

Dakle, svjetska ekonomija ponovo traži sve više energenata, a ponuda je ograničena, jer se godinama sve manje ulaže u fosilna goriva. Međunarodni energetski forum (IEF) je početkom decembra uputio apel da se investicije u eksploataciju nafte i zemnog gasa do kraja decenije povećaju na 523 milijarde američkih dolara, kako bi se izbjeglo dalje povećanje cijena i nestabilnost ekonomije. Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK, u dogovoru s Rusijom, već godinama ograničava količinu proizvodnje energenata, kako bi ograničili ponudu. To povećava cijenu.

Uz sve to, zbog manje brzine vjetra prošle godine su elektrovjetrenjače u Evropi proizvele manje električne energije.

Politika poskupljenja

U Njemačkoj je to stvar političke odluke da se fosilna goriva učine skupljim, kako bi ekonomija što prije ostvarila klimatske ciljeve. I stara i nova njemačka vlada se drže zacrtanog rasta cijene emisije ugljen-dioksida po deset evra po toni svake godine. To bi trebalo da smanji atraktivnost korišćenja automobila sa pogonom na benzin ili dizel za građane i firme.

Stoga je mala vjerovatnoća da će u dogledno vrijeme biti jeftine energije u izobilju. Cijene energije mogu znatno da padnu samo ako se potražnja u cijelom svijetu drastično smanji, kao početkom pandemije, u proljeće 2020. A to zaista niko ne želi.