Svećenik se bori za rehabilitaciju ″vještica″ | Panorama | DW | 22.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Svećenik se bori za rehabilitaciju "vještica"

Jedan umirovljeni svećenik traži od gradova u Njemačkoj da rehabilitiraju žene koje su smaknute kao "vještice". No, to nije tema koja je davna prošlost iz Srednjeg vijeka. Žrtveni jarci se traže i danas.

Hartmut Hegeler si je zadao misiju. Taj umirovljeni svećenik želi gradove i sela u Njemačkog nagovoriti da priznaju nepravdu koja je učinjena desecima tisuća osoba koje su optužene kao vještice i zbog toga spaljene na lomači.

Oko 25.000 ljudi optuženih da su vještice je na njemačkom tlu smaknuto u razdoblju između kasnog 15. i 18. stoljeća. Kažnjavani su zbog navodnog letenja na metli ili kletvi koje su, prema optužbama, izazvale lošu ljetinu ili njezin izostanak. U čitavoj Europi je broj žrtava iznosio oko 60.000. Priznanja su se uglavnom dobivala nakon mučenja.

Na ideju za ovu kampanju je Hegeler došao prije osam godina. Taj bivši nastavnik vjeronauka je započeo kampanju kad su ga pitanja njegovih đaka potaknula da se intenzivnije pozabavi temom. Bio je, kaže, iznenađen da su tim osobama sudile, ne katoličke ili protestantske crkve, već civilne vlasti. A tu je još više zabluda o spaljivanju vještica, dodaje. Tako je više vještica završilo na lomači između 1500. i 1800. godine nego u Srednjem vijeku, kaže Hegeler i navodi da nisu sve žrtve bile žene, već da su između 20 i 30 posto to bili muškarci i djeca. "Velika nepravda je učinjena", kaže Hegeler. "Krive često nisu bile vlasti, već ljudi u tim mjestima." On objašnjava da je veliku ulogu u tome igrao strah, jer zbog klimatskih katastrofa nije bilo ljetine, pa su tako seljani znali tražiti od lokalnih vlasti ili kneževa da se spale vještice.

Deutschland Hartmut Hegeler (picture-alliance/dpa/B. Thissen)

Hegeler se bori za kasnu pravdu, ali pravdu koja ipak stiže

Pakt s đavolom

U gradovima poput Bamberga ili Würzburga je spaljeno na stotine ljudi. Neka sela su gotovo u potpunosti izbrisana s lica Zemlje. U drugim regijama, pak, uopće nije bilo procesa vođenih protiv vještica. "Poticaj je često dolazio od stanovništva. U nekim područjima gradsko vijeće i knez nisu htjeli provoditi progone vještica, ali su građani onda ogorčeno prosvjedovali. U tim slučajevima su onda provođeni progoni. Onda su vidjeli da je to dobar instrument za to da se ljude ušutka, eliminira i vladavinu stabilizira - a katkad da se i novac time zaradi. Kad se borite protiv jakog neprijatelja, onda vas vlastito stanovništvo podržava", kaže Hegeler.

Osumnjičenima se predbacivalo da su se udružili s vragom, kako bi prouzročili nevolje. U to su spadale suše, poplave i bolesti. Optuživalo ih se za vrzino kolo, bludničenje s đavlom ili preobraženje u neku životinju. "Presudama su gotovo uvijek prethodila mučenja", kaže Hegeler. Između 80 i 90 posto žrtava je priznanje dalo pod mučenjem.

Hegeler u okviru svoje kampanje traži od vlasti da žrtve iz tih vremena proglase nevinima. Pisao je e-mailove, vodio telefonske razgovore i držao predavanja u čitavoj Njemačkoj kako bi pozornost usmjerio na tu nevolju. Njegov trud se isplatio. Od 2011. godine je 50 gradova u Njemačkoj rehabilitiralo takozvane vještice, preimenovalo ulice i postavilo spomenike.

Deutschland Ausstellung Hexen Historisches Museum Speyer (picture alliance / dpa)

Brojne žene su mučene spravama poput ove - stolica s čavlima

Zavist kao povod

Žrtve procesa protiv vještica su bile uglavnom siromašni ljudi, često se radilo o udovicama. Pripadnici obitelji takozvanih vještica su također bili ugroženi. Optužbe su često uslijedile iz zavisti, pohlepe i osvetničkih poriva.

Služavka Greta Bünichmann je uhićena 1635. u Münsteru. Njezin gospodar Hermann Grotenhof ju je optužio da je odgovorna za uginuće brojnih konja te da je noću kao mačka izgrebala njegovo dijete. Mučena je i na koncu je priznala. Odrubljena joj je glava. Bünichmann je svome gazdi prethodno bila posudila novac. Povjesničari smatraju da ju je Grotenhof denuncirao kako ne bi morao vratiti svoje dugove. 1994. godine je jedna ulica dobila naziv po Greti Bünichmann - unatoč protestu jednog lokalnog svećenika koji je te planove tada kritizirao s obrazloženjem kako se odaje počast jednoj "osumnjičenoj kriminalki iz Srednjeg vijeka".

Pretrpjela mučenje

Jedna žena koja je poznata tek pod imenom "Faulhaberin" je 1564. u hesenskom Büdingenu optužena za vračanje te je okrutno mučena. Ta žena je odbila priznati optužbe te se na koncu nakon posljednjeg bičevanja mogla vratiti svojoj obitelji. Bila je povrijeđena, ali ne i slomljena. 

Rehabilitierung von Katharina Henot (picture-alliance/dpa)

Brojni gradovi su rehabilitirali nevine žrtve, poput Kölna; na slici je statua Katharine Henot na gradskoj vijećnici, žene koja je rehabilitirana nakon skoro 400 godina

Mali broj znanstvenika i svećenika je tada još imao hrabrosti usprotiviti se protiv te nepravde. Jedan od njih je bio pastor Anton Praetorius. On je napisao knjigu u kojoj je osudio procese koji su vođeni protiv navodnih vještica. Ti procesi su se prestali voditi u kasnom 18. stoljeću.

Žrtveni jarci još uvijek među nama

Sjećanje na nepravdu koja je učinjena navodnim vješticama je danas važnije nego ikad ranije, ističe Hegeler. Jer još uvijek se u nekim dijelovima svijeta, poput Afrikeili Indije, ljude nepravedno optužuje, dodaje on. A u zapadnim zemljama manjine su pod sve većim pritiskom zbog rastućeg desnog populizma. "Potraga za žrtvenim jarcima postoji otkad je svijeta i vijeka. To je strah od onog nepoznatog."

Sa svoje 73 godine još uvijek ne pomišlja na to da završi svoju kampanju: "Želim da se još više gradova suoči sa svojom poviješću i razmisli o tome koja nepravda je izrečena."

Pogledajte video 01:52

Molfarstvo - vračanje na ukrajinski način

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu