Svađa oko tenkova u Berlinu

Oba tenka iz Drugog svjetskog rats trebala bi ostati dio Sovjetskog spomenika kraj Brandenburških vrata u Berlinu. "Savezna vlada poštuje ovaj posebni oblik sjećanja na poginule na strani Crvene armije u Drugom svjetskom ratu", priopćeno je iz Vlade. I berlinski Senat, prema javljanju tabloida Bilda, zauzela je jasno stajalište. Peticija "iskrivljuje povijesnu pozadinu spomenika", rečeno je na pitanje DW-a.

Obje novine konzervativne izdavačke kuće Axel Springer u peticiji upućenoj Njemačkom parlamentu zahtijeva da tenkovi u berlinskom parku Tiergartenu budu uklonjeni. "U vremenu kada ruski tenkovi prijete slobodnoj i demokratskoj Europi, ne želimo ruske tenkove na Brandenburškim vratima", glasi obrazloženje.

Kritika na postupanje Rusije

"Na granici prema Ukrajini umarširale su ruske vojne jedinice i prijete slobodi suverene države", stoji u peticiji. Potpisnici ne žele prihvatiti da će vojna sila u 21. stoljeću ponovno postati političko sredstvo u Europi.

Istovremeno se naglašava da se neizmjernoj tugi i žrtvi ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu ne želi zanijekati niti uspomena, niti poštovanje. Ipak sjećanje na pokopane vojnike Crvene armije čuva se jednako časno, ako ih se ne dovodi u vezu sa hegemonijalnom vojnom politikom današnjeg vodstva u Kremlju", stoji u peticiji.

Njemačka ispunjava dogovoreno

U Berlinu su neposredno nakon Drugog svjetskog rata uređena tri velika spomenika. Tamo je pokopano oko 23 000 vojnika i časnika Sovjetske vojske, koji su poginuli u završnim borbama za Berlin 1945. godine. Savezna vlada i berlinski Senat podsjećaju na to da se Njemačka prilikom ponovnog ujedinjenja obvezala na trajno prihvaćanje spomenika u Treptowu, Tiergartenu i Pankow-Schönholzu. Zadaća je prenesena na saveznu pokrajinu Berlin.

"U ovim regulativama je utvrđeno da će tri spomenika biti prihvaćena kao što su i predana prilikom ponovnog ujedinjenja. Građevinska ili neka druga izmjena nije predviđena niti definirana prilikom dogovora", naglašava se iz Senata. Također, spomenici se ne pripisuju današnjoj Ruskoj federaciji, nego predstavljaju nekadašnju Crvenu armiju Sovjetskog saveza, koja se u kasnijem tijeku povijesti raspala.

Počasni spomenici su i opomene

Počasni spomenici su i danas opomena, kakve su sve užasne posljedice imali rat i vladavina nasilja, stoji dalje u odgovoru na upit DW-a.

"Vi ste svjedoci oslobođenja od diktature nacionalsocijalizma i značajni svjedoci završetka rata. Između ostaloga i zbog toga u Tiergartenu stoje tenkovi i haubice kao počasni spomenici, koji će biti prosuđeni u povijesnom kontekstu, a danas nisu izraz vojne prijetnje."

"Izvrtanje povijesnih činjenica"

Počasni spomenik u Triergartenu važna je ruska ratna uspomena - spomenik pobjedi i vojnom groblju, naglašava jenski povjesničar Jörg Ganzemüller. Sjećanje na mrtve u Rusiji se ogleda u herojstvu."Herojstvo i sjećanje na pobjedu u Rusiji su nedjeljivo povezani s tugovanjem za žrtvama. I upravo to se vidi na sovjetskim počasnim spomenicima", rekao je on DW-u i pridodao "Ako se zahtijeva da sjećanje mora biti drukčije, da se ovaj ratni stroj mora pospremiti, tada je to istovremeno uvreda za žrtve."

Ganzenmüller kritizira tabloid Bild: dnevnik je pomiješao ruska sjećanja na Drugi svjetski rat i aktualnu rusku i ukrajinsku politiku. " Tvrdnja se da su ruski tenkovi danas prijetnja Europi i da radi toga tenkove treba ukloniti sa sovjetskog spomen-obilježja, ne samo da se te stvari dovode u vezu, iako jedna s drugom nemaju veze, već se potpuno izvrću povijesne činjenice, budući da se sugerira da su i onda ruski tenkovi prijetili Europi", kaže Ganzemüller. Sovjetski savez je između 1941. i 1945. vodio obrambeni rat protiv Njemačkog Reicha, tvrdi naš sugovornik.

"Da se sada tema otvara na ovaj način, kao što to čini dnevnik Bild, to se već mora prometrati u kontekstu stvaranja raspoloženja protiv Rusije" rekao je Ganzemüller DW-u i dodao da ga to podsjeća na vrijeme Hladnog rata.

Autori: Mihail Bušuev, Daria Bryantseva, Markian Ostapčuk

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović