Susret za čvršće prijateljstvo

Kada se u Hrvatskoj spomenu odnosi s Njemačkom, dobar će dio građana navesti kako je Njemačka i dalje u vrhu država u kojima bi rado živjeli, hvalit će kvalitetu njemačkih proizvoda te navesti da su brojni turisti što ljetuju na Jadranu učvrstili dobre odnose dviju država jer su oni, kao i hrvatski državljani, koji povremeno ili trajno žive u Njemačkoj, potaknuli međusobno upoznavanje kulture i životnih navika. Gospodarstvenici iz dviju država uvijek rado ističu dobru suradnju, odnosno činjenicu kako je Njemačka među tri najznačajnija hrvatska partnera.

Takvim ocjenama pridružit će se i analitičari koji, kao npr. Slaven Letica, vole isticati dugu tradiciju političkih i diplomatskih odnosa. Njima se priključuju i političari, pa tako bivši šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković ističe da je još od prvih dana borbe za svoju državnu samostalnost i demokraciju Hrvatska imala snažnu potporu službenog Berlina. „Naši bilateralni odnosi bili su uvijek iznad standarda, a vjerujem da će se oni nastaviti i u segmentima što je za Hrvatsku danas osobito važno – gospodarska suradnja i investicije.“, kazao je Jandroković. No, odmah i priznaje kako je jedan dio njemačke političke scene bio suzdržan prema napretku Hrvatske ka punopravnom članstvu u EU, napose u završnoj fazi. „Oni su to i jasno artikulirali na temelju točaka što ih je Hrvatskoj dala i Europska komisija te su poručili da se Vlada probudi, a što je nedavno rekao i povjerenik za proširenje Stefan Fulle.“, podsjetio je bivši šef diplomacije.

S obzirom da je Njemačka bila pokretačka snaga međunarodnog priznanja Hrvatske a i hrabrila ju je na putu u NATO i EU, građani a dijelom i politička elita pomalo su bili iznenađeni kritičkim tonovima o reformama što ih je Unija tražila od Hrvatske. „Ako gledamo povijest naših bilateralnih odnosa, nije Njemačka bila nekritična prema Hrvatskoj. I uvijek je jasno stavljala do znanja svoje stavove, ako je mislila da se neke stvari razvijaju kako se ne bi trebale razvijati.“, ističe Jandroković i zaključuje kako su hrvatski građani „emotivno reagirali jer je kritika došla od prijatelja.“

Andrej Plenković, hrvatski zastupnik-promatrač u Europskom parlamentu naglašava kako su kritike dijela njemačkih medija i političara odraz i njihove suzdržanosti prema proširenju EU-a „zbog negativnih iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, pa su naglasili kako je bitno da Hrvatska ispuni sve uvjete što joj je EU propisala“. Plenković smatra kako je to bio „više jedan kontekstualan stav dijela njemačke političke scene, nego konkretna zamjerka na hrvatska postignuća.“ Plenković vjeruje kako je Hrvatska od Gaucka čuti ohrabrujuće tonove za put u EU, a vezano za određene kritičke opaske na investicijsku klimu u Hrvatskoj smatra da su ti tonovi usmjereni na predugu proceduru za ulaganje, bilo da su administrativne ili neke druge naravi. „To je uputa i hrvatskoj Vladi kako da otkloni prepreke, a takve opaske nisu stizale samo od njemačkih, već i od drugih ulagača.“, priznaje Plenković.

I analitičari i političari posjet njemačkog predsjednika Joachima Gaucka Hrvatskoj ocjenjuju kao znak povjerenja i važnosti koju Njemačka pridaje državi koju predsjednik posjećuje. Stoga i zaključuju kako bi Gauckovi razgovori s hrvatskim gospodarstvenicima, znanstvenicima i političarima trebao biti dodatni poticaj hrvatsko-njemačkom dijalogu.

Autorka: Gordana Simonović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić