Sonnenstürme

Još 22.1. su astrolozi američke NASA-e javili kako su na Suncu zabilježene posebno jake erupcije. Posljedica tih erupcija je izbacivanje ogromnih količina protona i elektrona u svemir.

Te čestice, kada stignu do Zemlje, mogu da izazovu velike poremećaje geomagnetnog polja oko planete, ali i poremećaje u mrežama za distribuciju električne energije. Moguće je da zbog Sunčevih oluja moraju da se promijene rute avionskih letova koje vode preko Sjevernog i Južnog pola.

Sunce - gigantska nuklearna elektrana

Sunce ima promjer oko 1,4 miliona kilometara. U njegovoj unutrašnjosti vladaju temperature koje iznose više miliona stepeni celzijusa. Ovolike temperature nastaju kao posljedica nuklearnih fuzija na Suncu, tokom kojih se svake sekunde milioni tona vodonika pretvaraju u helijum. Posljedice nuklearnih reakcija su i različite vrste zračenja.

Prva posljedica je svjetlost kojoj treba oko osam minuta da prevali 150 miliona kilometara i stigne do Zemlje. Potom do naše planete stižu čestice, nabijene visokim naponom koji iznosi više milijardi volti. Njima treba oko pola sata da pređu put od Sunca do planete.

Treća vrsta zračenja, kojoj treba 46 sati da stigne do Zemlje, su takozvane geomagnetske oluje. Protoni i elektroni sa Sunca ulaze u Zemljinu atmosferu brzinom od oko 900 kilometara na sat.

Te oluje predstavljaju posebnu opasnost za modernu infrastrukturu, posebno onu koja se oslanja na rad satelita. Sateliti su, naime, izuzetno osjetljivi na promjene elektromagnetskog polja oko njih.

Posebno ugrožen  GPS

U modernom morskom i kopnenom saobraćaju danas posebno važnu ulogu igra navigacioni sistem GPS. Sateliti ovog sistema kruže po orbiti oko Zemlje na visini od oko 20.000 kilometara. Oni prema planeti stalno šalju elektromagnetske signale. Ti signali potom u sloju od 1.000 do 50 kilometara od Zemlje prolaze kroz jonosferu koja utiče na njihovu brzinu i smjer prostiranja.

GPS uređaji mogu da odrede svoju poziciju na osnovu signala koje primaju sa najmanje četiri satelita. Proračuni GPS uređaja mogu da ispadnu pogrešni ukoliko jonosfera u velikoj mjeri "deformiše" signal sa satelita. Te deformacije mogu da budu toliko velike da dođe do potpunog zastoja u radu navigacionih uređaja na Zemlji. Upravo u jonosferi može da dođe do velikih promjena tokom Sunčevih oluja.

I starija tehnologija može da ima probleme

I elektronika za koju se mislilo da je "rustikalna" može da trpi posljedice Sunčevih oluja. 1973. jedna takva oluja izazvala je prekid u snabdijevanju strujom u kanadskoj provinciji Kvibek. Bez struje je tada ostalo čak šest miliona ljudi. Tada je oluja elektrona i protona sa Sunca izazvala deformaciju magnetnog polja Zemlje. Posljedica toga je bilo izbijanje varnica na transformatorskim stanicama.

"Kada se magnetna polja čestica Sunčeve oluje sudare sa električnim poljima strujnih vodova na planeti, onda dolazi do njihove interakcije", objašnjava dr. Klaus Börger iz Geoinformativne službe njemačke vojske, Bundeswehra. Te interakcije mogu da izazovu naglo povećanje jačine i napona struje u vodovima. Ti "strujni udari" mogu čak i da izazovu topljenje žica u transformatorima.

Opasna "jedanaesta" godina

Eksperti NASA-e su ustanovili kako se aktivnosti Sunca odvijaju po određenom ritmu. Tako otprilike svakih jedanaest godina erupcije na Suncu dostižu vrhunac. Naredni takav vrhunac se predviđa za 2013. godinu.

Polarna svjetlost takođe nastaje kao posljedica Sunčevih oluja, odnosno kao posljedica deformacije Zemljinog magnetnog polja. Ovo magnetno polje odbija čestice koje stižu sa Sunca prema polovima, gdje one izazivaju čudesne igre svjetlosti na nebu. Za vrijeme posebno snažnih Sunčevih oluja ova svjetlost može da se vidi čak i na nebu iznad Velike Britanije, pa i Njemačke.

NASA posmatra aktivnosti na Suncu uz pomoć dvanaest opservatorija koje se nalaze u svemiru, ali i tokom misija svemirskih brodova. Najjača ikada zabilježena Sunčeva oluja izbila je davne 1859. Eksperti tvrde da bi u današnje vrijeme visoko razvijene tehnike takva oluja u roku od nekoliko minuta zaustavila rad cjelokupne infrastrukture na planeti.

Autor: Fabian Schmidt / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović