Sunovrat Grčke

Tagesspiegel iz Berlina svoj članak o Grčkoj počinje dobrim vijestima iz Irske: "Irska privreda bilježi snažan rast. Poreski prihodi rastu. Vlada u Dablinu bi već od naredne godine mogla odustati od pomoći zemalja eurozone. Sve u svemu Irci su na dobrom putu. To se za Grčku ne može reći. 65 milijardi eura su zemlje eurozone i MMF u posljednjih 16 mjeseci prebacili na račun u Atini. Uprkos tome Grčka je danas bliže provaliji i bankrotu nego što je bila na početku akcije spasavanja. Zemlja sve više tone u močvaru. Premijer Giorgos Papandreu kaže da Grčka prolazi svoju odiseju. Ali dok Homerov junak Odisej uspijeva da se dočepa spasonosne Itake, Papandreuu prijeti brodolom i sudbina koju je doživio „Titanic“.

Spasioci Grčke su previše dugo gajili iluziju da zemlja ima samo problem nelikvidnosti, i da se to može riješiti kreditima. U stvarnosti je Grčka bankrotirala. Ova gorka spoznaja polako se nazire i među članicama EU. Oprostiti dio duga Grčkoj imalo bi smisla samo kada Grci u budućnosti ne bi više trošili od onoga što zarade i kada bi imali perspektivu privrednog rasta. Ovo se za sada ne nazire. Grčki sindikati brane privilegije činovnika i blokiraju strukturne reforme, koje bi zemlju učinile konkurentnijom. Vlada obećava reforme i privatizaciju ali to ne uspijeva da sprovede. Parlament donosi zakone ali oni se ne primjenjuju. Dan za danom Grci sve više zapadaju u haos", piše Tagesspiegel iz Berlina.

Put u sunovrat

Austrijski list Die Presse dodaje:"Banka ING polazi od pretpostavke da postoji vjerovatnoća od 25% da Grčka napusti eurozonu. Ovaj scenario međutim nije pozdravljen, već je negativno ocijenjen. ING polazi od pretpostavke da bi do moglo izazvati depresiju, masovnu nezaposlenost, nemire, povlačenje kapitala, podizanje kompletnog novca iz grčkih banaka. Istovremeno to bi imalo veoma negativne posljedice na Portugal, Irsku, Španiju i Italiju.

Grčka bi mogla napustiti eurozonu i i zato što ne može podnijeti dalekosežne mjere, koje traže davaoci paketa pomoći. Istovremeno postoji nada da bi ponovnim uvođenjem drahme mogla brže postići ekonomski oporavak. Grčka bi međutim i u slučaju bankrota mogla biti prisiljena da napusti eurozonu. U tom slučaju Evropska centralna banka (EZB) ne bi više mogla prihvatiti garancije za nesigurne grčke državne obveznice, bez pokrića. To znači da EZB više ne bi refinancirala grčke poslovne banke. S druge strane, uvođenjem drahme Narodna banka Grčke bi nacionalne banke mogla snabdjeti novcem s kjojim bi bile likvidne. Time bi se prekinuo njihov put u sunovrat", piše Die Presse.
.
Pomoći može samo veliko čudo

Financial Times Deutschland Njemačke (FTD) piše: Velika čuda se dešavaju. Takvo jedno čudo je bilo ulazak Grčke u eurozonu. Time je ova zemlja izjednačena sa Njemačkom ili Francuskom. U međuvremenu je poznato da su se Heleni, kada je u pitanju euro, služili nebrojenim trikovima, frizirajući brojke i statistike. Ali i mala čuda se dešavaju. Takvo jedno čudo je da Grčka ipak raspolaže sa više novca, nego što je bilo poznato. Kada su ministri finansija eurozone odgodili isplatu 8 milijardi eura iz paketa od 110 milijardi eura pomoći do sredine novembra, čuvar grčkog blaga Evangelos Venizelos je rekao : "Nije problem, onda do sredine novembra!"

Bilo kako bilo, čudesna igra sa novcem ne utiče na ishod grčke tragedije. U poredbi sa onim što su Heleni već isposlovali i dobili od euro-partnera i MMF-a, iznos od 8 milijardi je sitnica. Nakon višemjsečnih pokušaja spasavanja jedno je jasno: Sada samo super veliko čudo može pomoći Grčkoj" piše Financial Times Deutschland Njemačke (FTD).

Aurorica: Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Zorica Ilić