Suštinska podrška pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i BiH

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o presudi Momčilu Perišiću, kojeg je Haški tribunal osudio na 27 godina zatvora.

"Perišić, bivši šef Generalštaba tzv. JNA,  je od avgusta 1993. do novembra 1998. bio najvažniji čovjek iz beogradskog vojnog vrha, koji je vodio ratove odnosno agresiju protiv BiH i Hrvatske. Pred početak rata na Kosovu kritikovao je politiku Slobodana Miloševića, koji ga je potom smijenio. Haške sudije smatraju da je dokazano da je Perišić bio odgovoran za cjelokupnu logističku podršku, koju je JNA - kontrolisana od strane Srba,  davala snagama u BiH i Hrvatskoj, koje su od JNA bile zavisne. U tu podršku spadale su ogromne količine municije, goriva, rezervnih dijelova i svake druge pomoći u tehnici i mehanizaciji. JNA je davala i podršku u ljudstvu. Sam Perišić je u jednoj svojoj izjavi naglasio da je 700 oficira JNA služilo u BiH i Hrvatskoj.

Neke tačke optužnice nisu dokazane. Ratka Mladića je Perišić doduše podržavao u vođenju rata u BiH, ali Mladić nije puštao da mu Perišić naređuje. Perišić nije mogao pretpostaviti kakve će razmjere imati masakr u Srebrenici, počinjen pod Mladićevom komandom. Nakon što ga je Milošević otpustio, Perišić je osnovao sopstvenu partiju i pridružio se opoziciji, koju je predvodio Đinđić. Iako niko nije vjerovao da je Perišić preko noći postao demokrata, on je primljen u opozicioni blok. Đinđiću je u borbi protiv Miloševića svaki saveznik bio dragocjen. General Perišić postao je oficir za vezu između vojske i opozicije. Đinđić ga je kada je postao premijer imenovao na mjesto zamjenika. Kasnije je Perišić udaljen sa funkcije zbog nikad nerazjašnjenje sumnje da je jednom američkom diplomati namjeravao predati važnu dokumentaciju. Optužen je za izdaju, nakon čega je podnio ostavku", piše FAZ.  

Sueddeutsche Zeitung podvlači: " U presudi se kaže da se Perišić, kao šef vojske Slobodana Miloševića pobrinuo za substancijalnu podršku pobunjenim Srbima u BiH i Hrvatskoj. Time je prvi put sudski utvrđeno da je tadašnja SR Jugoslavija, koja se sastojala od Srbije i Crne Gore, bila umiješana u ratove u Hrvatskoj i BiH. Presuda Perišiću bi Hrvatima i bosanskim muslimanima mogla poslužiti kao osnova za tužbe i traženje odštete za pričinjenu ljudsku i materijalnu štetu", piše Sueddeutsche Zeitung.

Bijes zbog "sramotnog dogovora"

U članku pod nazivom Bijes zbog ''sramotnog dogovora" Sueddeutsche Zeitung se osvrće na nezadovoljstvo Srba na sjeveru Kosova zbog sporazuma oko kosovskog carinskog pečata:

"Srbi smatraju da je sporazum sramotan i prijete ponovnom blokadom puteva. Optužuju glavnog pregovarača Srbije Borislava Stefanovića za izdaju. Sporazum predviđa da na pečatima piše samo "Carina Kosovo", bez ukaza na državnost. Zauzvrat Kosovo također ukida zabranu uvoza robe iz Srbije. I kosovske firme sada mogu da transportuju svoju robu u Srbiju, mada je trgovinski obim neznatan. Sporazum najviše koristi firmama u Srbiji koje na Kosovo izvoze robu u vrijednosti od 400 miliona eura godišnje. Kosovski proizvodi: staro gvožđe, sokovi, vino, krompiri i minerali ionako se od 2008. nisu prodavali u Srbiji, zbog nepriznavanja carinskog pečata. Dogovor u Briselu samo površno rješava problem. Kako Srbi na sjeveru, tako i vlada u Beogradu i dalje odbacuju prisustvo kosovskih carinika i policajaca na graničnim prelazima ka Srbiji.

Osim toga, uticaj prozapadno orjentisanog predsjednika Srbije Tadića i njegove vlade na sjeveru Kosova je ograničen. Tamo glavnu riječ vode pripadnici nacionalističke opozicije. U Mitrovici, kako navode u NATO-u,  cvjeta trgovina na crno. Godinama se krijumčari robe iz Srbije, koja se prodaje i u ostalim dijelovima Kosova, zahvaljujući dobrim odnosima srpskih i albanskih trgovaca na crno. Popuštanje vlade u Beogradu i njeno prihvatanje kosovskog carinskog pečata dovodi se u vezu sa nedavnom posjetom njemačke kanclarke Angele Merkel Beogradu. Ona je tada rekla da bez rješenja otvorenih pitanja sa Kosovom Srbija ne može računati sa statusom kandidata za ulazak u EU", piše Sueddeutsche Zeitung.

Jadranka Kosor i visoka politika "ljubljenja"

Neue Zuericher Zeitung u članku o hrvatskoj premijerki piše: "Jadranku Kosor često napušta njen istančani osjećaj. S obzirom da ne uživa popularnost, ona pokušava da probudi nacionalističke instinkte, što političari Zapadnog Balkana, kada se osjećaju ugroženi, često rade. Na Dan domovinske zahvalnosti 5. avgusta ona je poslala pozdrave Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Demonstrativna podrška ratnim zločincima naišla je u Srbiji na kritike. Prethodno poboljšanje odnosa između Beograda i Zagreba pripisuje se novom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću. On se distancirao od nacionalističke retorike Jadranke Kosor i tražio dijalog sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem. Tako se našao prošle sedmice u Beogradu. Jedan novinar je na konferenciji za novinare upitao Tadića da li Josipovića ljubi kao i Jadranku Kosor.  Tadić je šaljivo odgovorio: "Ne, sa Josipovićem se ne ljubim, ali sa Jadrankom uvijek".

Jadranka Kosor ovaj odgovor nije smatrala primjerenim. Preko hrvatskoh novina upozorila je Tadića na opasnost seksističkih izjava i dala do znanja da u Hrvatskoj postoje zakoni kojim se slične izjave kažnjavaju. Najavila je da će o tome razgovarati i prilikom narednog susreta sa Tadićem. No, njena reakcija iziritirala je u Hrvatskoj čak i organizacije žena, koje nikako ne tolerišu seksizam i koje smatraju da je odgovor Kosorove pretjeran. No, neduhovita hrvatska premijerka na to drugačije gleda. Ona operira po modusu izborne kampanje.  Svaki pa makar i besmislen napad na Srbiju, Kosorova vidi kao šansu da dobije makar nekoliko glasova više iz desnog tabora", piše Neue Zuericher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić