Studija: Nijemci se najviše boje dugova usljed korone | Politika | DW | 09.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Čega se boje Nijemci?

Studija: Nijemci se najviše boje dugova usljed korone

Brojni Nijemci strahuju da će država na njih svaliti teret zaduženja za svladavanje korona-krize. Uz to u aktualnoj studiji o strahovima stoji da je tek jedna katastrofa nametnula klimatske promjene kao važnu temu.

Godinama je takozvana „crna nula", dakle proračun bez novog zaduženja, bila nešto čime se ponosila Savezna vlada. Nekim građanima je to davalo umirujući osjećaj da žive u zemlji u kojoj se s novcem postupa odgovorno. Sve dok nije pandemija koronavirusa preplavila društvo poput tsunamija i rasplinula njemački proračunski fetiš.

Od tada se Njemačka zadužuje kao nikad ranije. Sredinom travnja je Savezna vlada prihvatila rebalans proračuna za ovu godinu u kojem su predviđeni krediti u visini od 240 milijardi eura. To je rekord. Ukupno zaduženje Njemačke je u međuvremenu naraslo na 2.200 milijardi eura, što je također rekordni iznos. A kraj rekordnog zaduživanja se ne nazire.

Noćna mora povećanje poreza i smanjenje socijalnih davanja

Neobično zaduživanje je uplašilo brojne Nijemce. Osobito se boje da će država kako bi podmirila dugove građanima posegnuti duboko u džep. To je utvrdilo osiguranje R+V-Versicherung u svojoj dugoročnoj studiji „Strahovi Nijemaca 2021“. Radi se o jednom od najvećih osiguranja u Njemačkoj. Od 1992. ovo osiguranje utvrđuje čega se Nijemci najviše boje na području politike, gospodarstva, okoliša, obitelji i zdravlja. Na kraju krajeva, na strahovima i brigama se zasniva uspješnost osiguranja. Ove godine su njihovi istražitelji između 25. svibnja i 4. srpnja ispitali 2.400 muškaraca i žena/djevojaka u Njemačkoj starijih od 14 godina.

„Brdo zaduženja koje je nastalo na saveznoj razini, u pokrajinama i općinama radi svladavanja posljedica korona-pandemije najviše u ovoj godini zabrinjava Nijemce“, kaže Brigitte Römstedt, voditeljica informacijskog centra osiguranja R+V, koji je mjerodavan za rezultate istraživanja. Po njemu 53 posto Nijemaca se boji da će država zbog tereta zaduženja iz korona-krize trajno povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja. Taj strah je na prvom mjestu. 

53 posto Nijemaca se boji da će država zbog tereta zaduženja iz korona-krize trajno povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja

53 posto Nijemaca se boji da će država zbog tereta zaduženja iz korona-krize trajno povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja

Nasuprot tomu strah od teškog oboljenja, uključujući i infekciju koronavirusom, nalazi se tek na 14 mjestu s 35 posto. Za voditeljicu studije Römstedt to nije nikakvo iznenađenje. „I prošle godine se samo svaki treći Nijemac bojao infekcije. A tada nije postojalo ni cjepivo. Bolest se rado potiskuje. To svi znamo. Ali kad se radi o novcu onda su strahovi uvijek jako veliki, takvo je i moje iskustvo“, kaže Römstedt u razgovoru za DW.

Prešućena tema i predizbornoj kampanji

Politolog profesor Manfred G. Schmidt polazi od toga da će račun za korona-zaduženje građanima biti predstavljen tek nakon saveznih izbora koji se održavaju 26. rujna. Strah od toga, po njegovom mišljenju, nije podgrijavan u predizbornoj kampanji. „Stranke su uspješno prešutjele tu temu. One se boje da je to zapaljiv, eksplozivan materija. Posljedica će biti da taj odnos neće igrati gotovo nikakvu ulogu kod saveznih izbora“, kaže Schmidt u razgovoru za DW. Ovaj profesor sa Sveučilišta Ruprechta Karla iz Heidelberga već godinama savjetuje osiguranje R+V kod vrednovanja istraživanja o strahovima.

I na drugom i trećem mjestu na ljestvici strahova teme su koje se tiču novca. Svaki drugi Nijemac strahuje da će porasti životni troškovi (prošle godine je to bilo 51 posto) i da će porezni obveznici snositi i troškove zaduženja Europske unije (prošle godine 49 posto).

Strah od gospodarske krize se smanjio. On je s 40 posto na desetom mjestu ljestvice strahova. Prošle godine, kad je zbog pandemije došlo do zastoja u gospodarskoj aktivnosti, taj strah je bio na četvrtom mjestu s 48 posto.

Zbog poplave veći strah od klimatskih promjena

Dok se posljedice korona-pandemije doživljavaju kao vrlo konkretne, kod klimatskih promjena je vrijedilo pravilo: što je apstraktnija prijetnja to manji je bio strah od nje. Unatoč prosvjedima Fridays for Future i upozorenjima Svjetskog vijeća za klimu na rizike ubrzanog zagrijavanja zemlje, strahovi od klimatskih promjena su u istraživanju osiguranja R+V bili umjereni – otprilike na razini prošle godine: 41 posto ispitanih se boji čestih prirodnih katastrofa i vremenskih ekstrema (taj strah je na osmom mjestu, a prošle godine je s 44 posto bio na petom mjestu). Od klimatskih promjena strahuje kao i prošle godine 40 posto Nijemaca.

Nakon poplave u saveznim pokrajinama Sjevernom Porajnju i Vestfaliji te Porajnju i Falačkoj Nijemci u tomu vide veću opasnost. „S obzirom da je u tom trenutku istraživanje o strahovima već bilo završeno krajem srpnja smo pokrenuli online-ispitivanje među dodatnih 1.000 građana o strahovima u vezi s okolišem“, kaže Römstedt. Od prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih pojava strahuje sad 69 posto svih građana. 61 posto ispitanika strahuje da će klimatske promjene imati dramatične posljedice za ljude. Time je strah u online-ispitivanju za 20 posto viši nego u ranijem ispitivanju.

Strah se povećao vjerojatno „zato što se u to vrijeme svakodnevno moglo vidjeti stravične slike s poplavljenih područja. Mogu zamisliti da će strahovi sljedeće godine biti manji, kad se ne bude pred očima imalo te slike“, kaže Römstedt. 

Strah od napetosti zbog doseljavanja stranaca je minimalno opao na 42 posto (sedmo mjesto, prošle godine je s 43 posto bio također na sedmom mjestu).

Strah od napetosti zbog doseljavanja stranaca je minimalno opao na 42 posto (sedmo mjesto, prošle godine je s 43 posto bio također na sedmom mjestu).

Trajni strah od izbjeglica i stranaca

2021. je ponovo strah od migracije bio među prvih deset. Iako nije bilo jačeg migrantskog kretanja prema Njemačkoj. Strah od preopterećenosti države zbog izbjeglica porastao je na 45 posto (na četvrtom mjestu, prošle godine je bio na osmom mjestu s 43 posto). Strah od napetosti zbog doseljavanja stranaca je minimalno opao na 42 posto (sedmo mjesto, prošle godine je s 43 posto bio također na sedmom mjestu).

Po tomu se vidi da je „šok izbjegličke krize 2015. kod velikog dijela stanovništva i dalje jako prisutan. I iz drugih istraživanja imamo podatak da je ta tema izbjeglica i azilanata treća važna tema, iza korone i klimatskih promjena“, kaže politolog Schmidt.

Umjereno opterećenje političara u izbornoj godini

2021. strahuje 41 posto Nijemaca da će političari biti preopterećeni svojim zadaćama. Za izbornu godinu je to umjerena vrijednost, smatraju stručnjaci. Za usporedbu, uoči izbora prije četiri godine je 55 posto ispitanih sumnjalo da su političari dorasli zadaćama koje su pred njima. Na istoku su građani sumnjičaviji prema političarima nego na zapadu (na istoku 50 posto, na zapadu 39 posto).

Korona-kriza je bespoštedno razotkrila brojne nedostatke u Njemačkoj. Kao primjerice nedostatak digitalizacije – što zabrinjava 38 posto ljudi. „Strah da Njemačka zaostaje kod digitalizacije dospio je na 12 mjesto. I to nakon godinu i pol homeschoolinga i home officea, gdje se vidjelo što nedostaje. To me jako iznenadilo“, kaže Brigitte Römstedt.

Nijemci kao pragmatičari straha

Ovogodišnjom studijom je osiguranje R+V-Versicherung po 30. put istraživalo strahove Nijemaca. Nekog trenda ili straha koji bi stalno pratio ta istraživanja nije bilo. A tijekom godina je ipak razbijena jedna predrasuda. „Tijekom puno godina koliko vodim ovu studiju jedno mi je postalo jasno. Često citirani pojam „german angst“ (njemački strah) je načelno kriv. Nijemci nisu strašljivci“, kaže Brigitte Römstedt.

Naprotiv, oni vrlo brzo reagiraju na realne prijetnje. Nakon terorističkog napada na njujorški World Trade Center 11. rujna 2001. strah od terora je, primjerice, jako porastao. U slučaju masovnih otpuštanja radnika raste strah od nezaposlenosti. „Kad se opasnosti smanje smanjuju se i strahovi. Nema nekog jednog straha koji je uvijek tu, nego to jako ovisi o aktualnoj situaciji“, zaključuje Brigitte Römstedt.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu