Studentski protesti u Albaniji
19. decembar 2018
Ovakve slike albanska javnost nije vidjela u posljednjih 28 godina. Desetine hiljada demonstranata prije nego što napuste trg prvo pokupe smeće. Do sada su ovakvi protesti završavali teškim neredima a ponekad je bilo i smrtno stradalih. Protesti, koji su ovog utorka (18.12.) ušli u treću nedjelju usmjereni su protiv situacije na fakultetima, za više novca za obrazovanje, protiv visokih školarina, za više studentskog učešća u odlučivanju, protiv korupcije zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, protiv praznih biblioteka... Sve svoje zahtjeve studenti su rezimirali u osam tačaka od kojih ne odustaju.
Premijer Edi Rama pokušao je na početku da bagatelizuje proteste, i odbrani školarine za one studente koji obnavljaju godinu, ali je potom okrenuo list i za proteste rekao da su "šamar" visokoškolskoj politici u zemlji i izrazio spremnost da ispuni svih osam zahtjeva. "Za to sam bezuslovno spreman. Kažite mi kada i gdje bismo se mogli sastati", kazao je Rama koji se oprostio riječima: "Zagrljaji i ohrabrenja će vam biti potrebni, kada budete shvatili da je ono što ste započeli mnogo veće od ovih osam tačaka."
Ne želimo partije
Uprkos ovim laskavim riječima sa najviše instance, studenti nisu dopustili da budu zavedeni i odbijaju dijalog sa premijerom. "Tek kada se anulira Zakon o visokoškolskim ustanovama, možemo da razgovaramo o tome kako bi trebalo da izgleda novi zakon", kaže u razgovoru za DW Gresa Hasa iz pokreta "Za Univerzitet", koja već četiri godine protestuje zbog situacije na fakultetima. No, protest je tek 4. decembra ove godine, kada se saznalo da studenti tehničkih fakulteta moraju mjesec i po dana ranije da plate školarine, poprimio šire razmjere. Od tada su studentski protesti konstanto tema u albanskim medijima a sve partije, bez obzira kako su obojene, pokušavaju da od toga profitiraju. "Moramo stalno da motrimo da ne preuzmu vođstvo na protestima", kaže Gresa Hasa, studentkinja politikologije.
Predsjedavajući opozicione Demokratske partije, Lulzim Baša proteste je nazvao "Drugi decembar", kao analogija studentskim protestima iz decembra 1990. Tada su studenti primorali komunistički režim da uvede višestranački sistem, odakle je nastala i njegova Demokratska partija. Predsjednica male opozicone partije "Socijalistički pokret za integraciju" (LSI), Monika Krjemadi proteste je označila kao "lekciju iz demokratije i nadu". "Mi moramo da ih podržimo i od njih napravimo buduće albanske političke lidere", kazala je Krjemandi na sastanku ženske organizacije njene partije.
Zrnce nade
Ali, studenti su upravo to željeli da spriječe i odbijaju saradnju sa predstavnicima političkih partija. "Mi ne želimo postove na društvenim mrežama, već obrazovanje. Opozicija pokušava da iskoristi proteste za sopstvene ciljeve", kaže Silvi Doli, studentkinja Prirodno-matematičkog fakulteta.
Odluka da ne dozvole uticaj političkih partija izazvala je mnogo simpatija u albanskom društvu, ali i u inostranstvu: od Harvarda, preko Belgije i Berlina. Henri Hodžaj, naučni saradnik u njemačkom Bundestagu koji je studirao kako u Tirani tako i u Berlinu, u potpunosti podržava studentske zahtjeve, iako je neke od njih teško sprovesti, kao na primjer zahtjev da se pet odsto bruto duruštvenog dohodka izdvoji za obrazovanje. No, prije svega on cijeni to što je uopšte došlo do protesta. "Studenti su iz letargičnog sna probudli nadu Albanaca i Albanki."
A studenti su već nešto postigli svojim protestima. Premijer Edi Rama je problem obrazovanja postavio kao prioritet i pokušava da sasluša probleme koje imaju fakulteti širom zemlje i ispuni njihove zahtjeve. Opozicione partije koje su hronično bojkotovale parlament sada se u njega vraćaju. Sporni Zakon o visokom obrazovanju je predsjednik Iljir Meta poslao albanskom parlamentu na reviziju, a Ministarstvo obrazovanja je ukinulo naknade za preostale ispite. Uz to je i jedan visoko korumpirani profesor na arhitekturi, koji je iznuđivao seks od studentkinja kako bi im upisivao dobre ocjene, je otpušten.
No, da li će ovi protesti zaista dovesti do "Drugog decembra" još je nejasno. Gresa Hasa govori o tome da mnogi građani žele da se ovaj mirni duh iskoristiti i osnuje jedna moderna partija. Televizijski voditelj i predavač, Erion Kristo koji je sve pratio i komentarisao na forumima na društvenim mrežama, takođe bi volio da se osnuje jedna nova partija. "Protesti su na početku ove zime narodu donijeli jedan proljećni osjećaj slobode i nade", kazao je on.