Studentska buna u Njemačkoj

”Pravo na školovanje imaće samo djeca bogatih” ili ”Dajte nam više vremena za razmišljanje”, samo su neke od parola studenata i đaka koji su sa štrajkom počeli još u ponedjeljak. Danas (17.6.2009), međutim, masovni izlazak na ulice gradova. Najglasniji su studenti. Nezadovoljni su, kažu, prije svega Bolonjskom reformom, koju su još prije deset godina u Briselu usaglasili evropski ministri obrazovanja. Glavni problem predstavlja tzv. Bakalaureat koji zamjenjuje dosadašnje diplomske i magistarske studije. Traje od šest do osam semestara. Znanje studenata, profesori ocjenjuju vrijednosnim bodovima koji su prenosivi i važe u svim fakultetima zemalja Evropske unije. Nakon završenog trogodišnjeg fakulteta, studenti teoretski mogu da upišu još jednu godinu, tzv. masterskog studija. Studenti-štrajkači nezadovoljni su primjenom ove reforme u praksi. Oni tvrde: ”Itekako zapažam, da u kratkom vremenu moram naučiti materiju, koju ne uspjevam temeljno obraditi. Društvena nauka, koju želimo šire izučavati, spuštena je na školski nivo.”

Manje inostranog iskustva tokom studija

Za štiva, koja su po starom sistemu izučavana tokom osam semestara, Bolonjska reforma predviđa šest semestara. Studenti su pod velikom presijom, stav je i psihologa Burkharda Zegersa (Burkhard Segers). ”Ako studente ne finansiraju roditelji ili ako ne dobijaju državnu stipendiju, već troškove fakulteta moraju snositi radeći, studenti su u još većem stresu.” Da Bolonjska reforma studentima oduzima mnogo vremena, potvrđuje i statistika fakulteta. Samo 15 odsto studenata Bakalaureata boravili su tokom studiranja u inostranstvu, dok je taj broj studenata po starom sistemu, diplomaca i magistara veći od 20 do 35 odsto. Političari, međutim, uglavnom, zagovaraju Bolonjski proces. Tako i Berlinski senator za obrazovanje, Jirgen Celner (Jürgen Zöllner). ”Ako pogledate rezultate anketa studenata koji su zadovoljni bržim procesom studiranja i uspješnim ulaskom u svoju profesiju, smatram da je bilans pozitivan.”

Bolonja ni nakon 10 godina nije “ispravno” primjenjena

Predsjedavajuća rektorata svih univerziteta Njemačke, Margret Vintermantel (Margret Wintermantel), ima razumjevanja za studente i njihove zahtjeve, smatra, međutim, da je Bolonja jedino ispravno rješenje. ”Sigurno su se desile greške u njenoj primjeni, i mi ćemo pokušati riješiti te probleme. To što imamo poteškoća opravdava činjenica da za provođenje Bolonje nismo imali ni novca, a ni vremena.”

Studenti štrajkuju i zbog visokih semestarskih taksi. Dok mnogi univerziteti u pokrajinama bivše Istočne Njemačke ne naplaćuju studije, studenti u Zapadnoj Njemačkoj za jedan semestar moraju da izdvoje i do 500 eura.

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić