Stručanjaci kažu da ni SAD ni Iran ne žele rat | Politika | DW | 25.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Stručanjaci kažu da ni SAD ni Iran ne žele rat

Situacija između SAD i Irana je sve gora. Dogovora nema na vidiku. Ipak, stručnjaci se slažu: Obje strane žele da izbjegnu vojnu eskalaciju.

Američki predsjednik Donald Tramp potpisuje tekst u kojem su navedene sankcije Iranu

Američki predsjednik Donald Tramp potpisuje tekst u kojem su navedene sankcije Iranu

Kao što je bio najavio tokom vikenda, američki predsjednik Donald Tramp saopštio je u ponedjeljak da su SAD Iranu uvele nove sankcije koje odmah stupaju na snagu. Prema riječima predsjednika Trampa, „žestoki" novi propisi usmjereni su protiv vrhovnog lidera Irana, ajatolaha Alija Hameneija. Njemu i njegovom okruženju uskraćuje se pristup važnim finansijskim resursima.

Nove sankcije su još jedan znak da se eskalacija između SAD i Irana intenzivira. Nakon što je Tramp prošlog četvrtka u posljednjem trenutku otkazao vazdušni napad na Iran u znak odmazde zbog obaranja bespilotne letjelice, on i njegovi savjetnici su jasno stavili do znanja da se SAD - ovaj put - uzdržavaju, ali da to ne znači da za Iran neće biti posljedica.

Sve je bilo spremno za napad

Sve je bilo spremno za napad

„Ni Iran ni drugi neprijateljski akteri ne bi trebalo da shvate uzdržanost SAD kao slabost", rekao je Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton. I sam predsjednik je u ponedjeljak izjavio: „Mislim da smo pokazali dosta suzdržanosti, a to ne znači da ćemo je pokazati i ubuduće".

Sankcije umjesto vojnog udara

Vazdušni napadi su otkazani, umjesto toga - sankcije. To bi moglo da znači da bi Tramp sukob s Iranom radije riješio diplomatijom. Pa Iran je „samo" srušio bespilotnu letjelicu, iako je iranska vojska i sama navela da je mogla da pogodi i prateći avion. „Jasno je da nijedna strana ne želi rat", rekao je za DW Aleks Vatanka, viši saradnik američkog istraživačkog centra „Bliskoistočni institut".

Istovremeno Vatanka upozorava da bi samo jedan pogrešan potez mogao da dovede do eksplozije. „Važno je biti svjestan da u tako napetoj situaciji, s toliko pokretnih dijelova, može doći i do pogrešnih koraka", rekao je stručnjak za bezbjednost rođen u Teheranu. I onda bi moglo doći do najgoreg.

Od kako je napustio nuklearni sporazum Tramp je jasno stavio do znanja da po svaku cijenu hoće da spriječi Iran da dođe do nuklearnog oružja. On hoće da vrati Irance za pregovarački sto i pregovara o onome što on naziva boljim sporazumom, koji bi Teheran obavezao na period duži od onog koji je dogovoren 2015. Međutim, svojim sve strožim sankcijama, američki predsjednik je do sada uspio samo da se vođe Irana još više ukopaju na svojim pozicijama.

Jasna poruka ispred Bijele kuće. Malo je onih koji žele rat

Jasna poruka ispred Bijele kuće. Malo je onih koji žele rat

„U prošlosti su sankcije funkcionisale zato što su bile multilateralne i imale su diplomatsku bazu. U to vrijeme, kanali komunikacije prema Iranu bili su otvoreni, to sada nije slučaj", kaže Kali Tomas, koja radi u američkom istraživačkom centru „Centar za novu američku bezbjednost".

Tramp kao diplomatski dobar policajac

Dakle, kakav je Trampov plan sankcija protiv Irana koje tokom njegovog mandata do sada nisu urodile plodom?

Vatanka smatra da američka vlada polaže nade u iransko stanovništvo, koje sve više pati od ekonomskih kazni. „Trampova administracija bi naviše voljela kada bi se narod u Iranu zbog loših uslova života toliko razbijeseno, da bi na kraju zahtjevao promjenu režima", kaže Vatanka i dodaje: „Ali ja mislim da je tako nešto skoro nemoguće."

Pošto promjene režima u Islamskoj Republici u dogledno vrijeme neće biti, predsjednik SAD mora pokušati i drugim sredstvima da ubijedi Iran da pregovara. Na primjer, u poređenju sa njegovim bezbjednosnim savjetnikom, hardlajnerom Džonom Boltonom, ili državnim sekretarom Makom Pompeom, predsjednik Trump bi mogao da djeluje kao alternativa - kao senzibilniji sagovornik.

„Mogao bi da igra igru „dobar i loš policajc", kaže Vatanka. „Samo treba da pokaže u pravcu Boltona ili Pompea i kaže: „Mislite da sam loš? Vidite njih dvojicu."

Čak i stručnjakinja za Bliski istok Kali Tomas kaže da bi Bolton bio spremniji na vojni sukob, ali da na kraju odlučuje predsjednik Trump. „On mora pokazati Iranu da je vlada u cjelini zainteresovana za diplomatsko rješenje, inače se Iran neće tako brzo vratiti za pregovarački sto."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije