1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Religija

Stroga kontrola klanja kurbana u Njemačkoj

22. august 2018

Muslimani širom svijeta danas obilježavaju svoj najveći blagdan – Kurban bajram. Bajram se slavi tradiocionalno u krugu porodice uz obavezan kurban. Međutim, klanje životinja u Njemačkoj je pod strogom kontrolom.

https://p.dw.com/p/33Rob
Foto: Getty Images/AFP/O. Haj Kadour

Hafiz dr. Midhat Beganović je od djetinjstva u rodnom Brčkom slavio Kurban bajram. Životni put ga je sada doveo u njemački grad Mannheim u kojem ove godine, kako kaže, „neće prisustvovati klanju kurbana". U Mannheinmu kao i u cijeloj Njemačkoj je klanje životinja dozvoljeno samo u klaonicama i to uz obavezno ošamućivanje. Stavovi udruženja za zaštitu životinja su jasni i navode da je klanje bez prethodnog ošamućivanja nasilje nad životinjama. Također se ističe da je to bolan i neljudski način oduzimanja života.

Dr. Beganović, od prije nekoliko mjeseci imam u džematu u Mannheimu, ne slaže se sa navodima da je „kurban kao vid prinošenja žrtve Bogu nehuman način". „U svakoj religiji naćićemo propis o žrtvi koja se prinosi božanstvu, i što smo, u povijesnoj perspektivi, dalje od islama koji se u VII stoljeću po Isaovom (Isusovom prim. red.) rođenju javio u svojoj završnoj formi.

Dr. Midhat Beganović
MIdhat BeganovićFoto: privat

Dr. Beganović ističe da "lekcija o Božijem poslaniku Ibrahimu koji je zbog odanosti Bogu odlučio žrtvovati sina Ismaila, kojeg je Bog zamijenio životinjom, nije naučena, „te da današnja civilizacija svjedoči svekolikom krvoproliću ljudskog roda kojem predstoji ozbiljna i iskrena humanizacija. Stoga je nesuvislo dehumanizirati sam čin kurbana koji, ako se ispravno poima, na kraju štiti ljudski rod".

Stroge kontrole

Nekoliko dana pred najveći muslimanski blagdan Kurban-bajram, njemačka policija, sanitarna inspekcija i veterinarske službe pojačavaju kontrolu klaonica kako bi spriječile klanje životinja u vjerske svrhe bez ispunjavanja propisanih uslova. Onaj ko vrši klanje bez dozvole, može očekivati novčanu kaznu u iznosu i do 25.000 eura. 

Kako bi klanje životinje u vjerske svrhe proteklo po propisima, odgovorni u klaonici kod lokalnog veterinara podnose zahtjev za korištenje kratkoročnog ošamućivanja tzv. elektrošok. Osim toga, klanje životinje mora izvršiti osoba koja za to ima odgovarajući certifikat.

Desnopopulistička stranka Alternativa za Njemačku je još u februaru počela akciju kojom se zabranjuje izdavanje specijalnih dozvola za klanje životinja u vjerske svrhe. AfD je u toku kampanje pod nazivom "#MähToo" poručio: "Onaj ko za svoju vjeru želi meso životinje koja je zaklana na halal način onda neka ide u svoju zemlju u kojoj ne postoji zaštita životinja".

Klanje kurbana u odsustvu

Zbog strogih zakonskih pravila, mnogi se odlučuju za opciju uplate kurbana kod neke od institucija ili humanitarnih organizacija koja će to obaviti po vjerskim propisima. Jedna od takvih organizacija je i muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet. U okviru akcije „Bosanski kurban" Merhamet nabavlja domaće kurbane kod bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i stočara što je jedna vrsta podrške bh. stočarstvu i poljoprivredi.

U javnim kuhinjama u BiH se hrani više od 17.000 osoba.
U javnim kuhinjama u BiH se hrani više od 17.000 osoba.Foto: DW/V. Soldo

Merhamet na ovaj način obezbjeđuje meso za više od 20 svojih javnnih kuhinja u kojim svakodnevno priprema oko 8.000 obroka za socijalno ugrožene građane. Inače, u javnim kuhinjama u BiH se godišnje pripremi više od tri miliona obroka za više od 17.000 osoba.

Ove godine je i veliki broj izbjeglica iz Sirije u BiH i Merhamet na ovaj način želi obezbijediti da i muslimani među njima mogu proslaviti kolikio toliko dostojno ovaj praznik.

Isto tako se nudi kurban iz Australije, a meso će biti upućeno direktno u izbjegličke kampove Sanliurfa i Kilis kao jedna vrsta pomoći sirijskim izbjeglicama. U Sanliurfi u Turskoj, koji je od početka rata u Siriji prihvatio preko tri miliona izbjeglica, trenutno se nalazi oko oko 20.000 izbjeglica.

Značaj kurbana i jeste u tome što se, kako islam nalaže, jedna trećina dijeli siromašnima, trećina rodbini i komšijama, a trećina ostavlja za vlastite potrebe. Prinošenje žrtve bogu je prisutno u skoro svim svjetskim kulturama i civilizacijama. Kada je riječ o muslimanima, za njih se simbolika temelji na žrtvi i bogobojaznosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android