Stres, korona i mentalno zdravlje | Panorama | DW | 27.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

istraživanje

Stres, korona i mentalno zdravlje

Naše živote već više od godinu dana određuje pandemija. Vanredno stanje, koje i osim Kovida 19 ima dalekosežne posljedice po naše zdravlje. Ovo je procjena zdravstvenog osiguranja „TK“ na osnovu podataka osiguranika.

Zabrana kontakta, pravila fizičke distance, mjere za održavanje higijene, lokdaun, zatvorene škole i obdaništa, skraćeno radno vrijeme – za najveći broj ljudi život se drastično promijenio od marta 2020. godine. To ostavlja posljedice, prvenstveno na mentalno zdravlje. „Potreba za psihoterapijom je prošle godine eklatantno porasla, za više od 40 odsto nego obično“, kaže Jens Bas, predsjedavajući Upravnom odboru zdravstvenog osiguranja „Tehniker-Krankenkase“ (TK).

11 miliona ljudi u Njemačkoj osigurano je u TK, od toga oko pet i po miliona zaposlenih. Zdravstveno osiguranje TK godišnje podnosi izvještaj u kojem obrađuje doznake o bolovanje i recepte za lijekove. Aktuelno izdanje uključuje i reprezentativnu anketu koju je sproveo Institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa o opterećenju zbog pandemije korona virusa i studiju Tehničkog univerziteta Kemnic o psihosocijalnom zdravlju.

Baterije su se ispraznile

Rezultat je pokazao da je ljude u Njemačkoj mnogo više mentalno iscrpio lokdaun, koji je uveden u novembru od onog u proljeće 2020. godine. 42 odsto ispitanika se u martu 2021. osjećalo veoma ili veoma mnogo opterećenim zbog korone. U maju 2020. ta vrijednost je iznosila 35 procenata.

Zatvorene radnje

Lokdaun uveden u novembru mnogo je više opteretio ljude

Bertolt Majer, profesor radne, organizacione i poslovne psihologije na TU Kemnic, objašnjava iscrpljenost u martu 2021. nedostatkom oporavka. „Mi to tumačimo tako da se psihičke baterije nisu ponovo napunile od juna do novembra 2020.“ Nedostajala su druženja sa prijateljima, sport i kultura ili putovanja da bi se resursi ponovo napunili. „Dugoročno, ova neravnoteža dovodi do iscrpljenosti i u težim slučajevima burnouta“.

Samoća opterećuje

Nivo iscrpljenosti posebno je bio „zabrinjavajući“ na vrhuncu drugog i trećeg talasa pandemije, naglašava Majer. Glavni faktori opterećenja, koje su pomenule ispitane osobe, prema zdravstvenom izvještaju su nedostatak ličnih kontakata sa rodbinom i prijateljima (89 proenata). Usamljenost je posebno teška za ljude.

Pogledajte video 02:44

Pandemija ugrožava mentalno zdravlje tinejdžera

70 odsto ispitanika ovog proljeća je izjavilo da poznaje barem jednu osobu koja je bila ili jeste pogođena korona virusom. U maju 2020. ih je bilo samo 23 odsto. Srazmjerno je porastao i strah da bi neko od rodbine ili prijatelja mogao da oboli od Kovida 19 (60 odsto). Briga za najmilije daleko premašuje strah da se sama osoba može zaraziti korona virusom.

Dvostruko opterećenje: rad od kuće i djeca

Za porodice sa djecom poseban stres je izazvalo zatvaranje obdaništa i škola (59 procenata), a svaki drugi zaposleni je izjavio da na poslu trpi više stresa. 44 odsto ispitanika strahuje od ekonomskih posljedica. Samo 11 odsto zaposlenih bilo je zabrinuto zbog gubitka posla – 89 odsto ispitanih nije dijelilo taj osjećaj.

- pročitajte još: Rad od kuće vole prije svega uspješni - i bogati

Roditelji sa barem jednim djetetom u domaćinstvu, koji su morali da rade od kuće, bili su posebno pod stresom u vrijeme lokdauna, kada su bile zatvorene škole i obdaništa. „Rad od kuće u uslovima korone, dakle sa djecom koja bi da se nečim zanimaju ili kmeče, ne može da se poredi sa radom od kuće u normalno vrijeme kada su djeca u obdaništu ili u školi“, naglašava šef Upravnog odbrao TK Jens Bas.

Žena s djetetom za radnim stolom kod kuće

Sve je palo na ženska pleća

Izjava koju potvrđuje činjenica da se kod osoba bez djece u radu od kuće u vrijeme lokdauna stepen opterećenosti nije promijenio – ostao je na nivou 31 odsto.

Dodatni teret brige o djeci pored posla uglavnom se svalio na ženska pleća. „Iz podataka možete pročitati da je došlo do retradicionalizacije polnih uloga u toku pandemije“, analizira psiholog Bertolt Majer.

Svađe

Studija pokazuje da su ljudi osjećali pojačan stres i zbog žešćih društvenih i medijskih sporenja zbog pandemije. Prije svega zbog svađa sa onima koji negiraju postojanje korona virusa, kverdenkerima ili o korišćenju lokdauna u privatnom okruženju, porodici i partnerstvima.

Istok opterećeniji od zapada

TU Kemnic se u svojoj studiji poziva na podatke 2.900 zaposlenih, koji su u vremenskom periodu od marta 2020. više puta onlajn ispitivani o psihosocijalnom opterećenju zbog korone. Ispostavilo se da se 57 odsto ljudi u saveznim pkrajinama Saksoniji, Saksoniji-Anhalt i Tirinigiji osjećalo više opterećeno pandemijom nego prosiječna populacija. Doduše, i incidencija, vrijednost kojom se računa broj novih infekcija u sedam dana na 100.000 stanovnika, je bila na najvišem nivou u zemlji.

Najmanje su se žalili ljudi u pokrajini Hesen, Rajnland Pfalc i Sarland – 32 procenta. Slijede Berlin/Brandenburg (33 procenta) i Bavarska (37 procenata).

Maske, fizička distanca i pravila higijene su smanjila širenje drugih infekcija

Maske, fizička distanca i pravila higijene su smanjila širenje drugih infekcija

2020. godina sa manje bolovanja

No, ukupno pogoršanje opšteg zdravlja u pandemiji korona virusa se ne može pročitati iz podataka zdravstvenog izvještaja. Sa stopom bolesti 4,14 procenata, 2020. godina je čak ispod vrijednosti prethodne 2019. kada je ta stopa iznosila 4,22 odsto ili godinu dana ranije 4,25.

Bila je samo jedna visoka tačka na početku prvog talasa korone u martu 2020. „To tumačimo tako da je na početku pandemije preovladavao veliki oprez i da su ljudi sa blagim simptomima prehlade uzimali bolovanje, dok bi u normalnim okolnostima sa istim simptomima odlazili na posao“, kaže Tomas Grope iz aQua Instituta za primjenjeno uanprjeđenje kvaliteta i istraživanje u zdravstvenoj zaštiti, koji obrađuje godišnje podatke zdravstvenih osiguranja za zdravstveni izvještaj. 

Izostao talas gripa

Niska godišnja stopa bolesti objašnjava se manjim brojem zaraznih bolesti. „U godini korone 2020. prepisano je tako malo antibiotika, kao nikad u posljednjih 20 godina, od kako se obrađuju podaci za zdravstveni izvještaj“, kaže Grobe. „Pravila fizičke distance i održavanja higijene su očigledno doprinijeli tome da se smanji širenje mnogih drugih zaraznih bolesti.“

Očekivano, ljudi iz radnih grupa sa mnogo socijalnih kontakata, najčešće oboljevaju od Kovida 19. Na vrhu su 2020. bili oni koji su radili kao njegovatelji, bejbi siteri ili vaspitači. U poređenju sa advokatima, softverskim stručnjacima, ali i poljoprivrednicima, ljudi u pomenutim profesijama su imali šest puta veći rizik da se zaraze i obolijevanja od Kovida 19.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu