Strah u Beogradu - Angela ante portas!

Srbi se boje da im Angela Merkel iz Brisela donosi ultimatum za rješavanje spora sa Kosovom, piše list Die Welt:

„Radost uoči posjete cijenjenog gosta iz jedne jake partnerske zemlje izgleda drugačije. 'Nije samo bitno šta Angela Merkel ima da kaže u Beogradu, već je bitno šta imaju da kažu i predsjednik i premijer Srbije kao i ostali političari'‚ rekao je prilično mrgodno ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. 'Moramo poslati jasnu poruku da Srbiju niko ne treba prisiljavati da bira između EU i Kosova', rekao je on. Sličnog mišljenja su i neki drugi političari. Srbijanski mediji spekuliraju da bi Merkelova u Beograd mogla doputovati sa, za domaćina, neugodnim ultimatumom.

Nagađa se da bi Angela Merkel od Srbije mogla zatražiti da se odrekne svojih zahtjeva na sjeveru Kosova ukoliko želi da dobije status kandidata EU i termin za početak pristupnih pregovora. To bi značilo da u dijelu naseljenom pretežno Srbima, u kojem kosovke institucije do sada nisu imale skoro nikakvog utjecaja, kontrolu nad pravosuđem i carinom treba preuzeti kosovska centralna vlada. U Beogradu uoči dolaska kancelarke vlada panika, konstatovala je nezavisna poslanica u srbijanskom parlamentu Vesna Pešić: 'Čini se da nam ne žele dati ni Kosovo ni Evropu', izjavila je Pešićeva. No, prije Srbije će Merkelova posjetiti Hrvatsku. I dok Srbija čeka da dobije zeleno svjetlo za startnu poziciju u maratonu za pristup EU, susjed i bivši ratni protivnik je već pred ciljem. Očekuje se da će njemačka kancelarka proevropskim snagama u krizom uzdrmanoj jadranskoj zemlji, dati podršku uoči predstojećeg referenduma u kome će se građani izjasniti da li žele da njihova zemlja postane članicom EU“, piše list Die Welt.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Između pobune i povlačenja

Između pobune i povlačenja

O posjeti njemačke kancelarke Zagrebu i Beogradu piše i list Frankfurter Allgemeine Zeitung:

„Posjeta Hrvatskoj je bezopasniji, politički bezazleniji dio. Zagreb je završio pristupne pregovre sa Evropskom unijom i u ljeto 2013. godine bi Hrvatska trebala postati 28. članica. U Beogradu će kancelarka morati voditi teže razgovore. Prošlo je skoro osam godina od posljednje posjete jednog njemačkog šefa vlade Srbiji. U oktobru 2003. godine je Gerhard Schröder posjetio Beograd, grad u kojem je tada bila pobuna. Samo nekoliko mjeseci prije toga, ubijen je tadašnji srbijanski premijer Zoran Đinđić, a demokratska vlada je stajala pred raspadom. Nacionalista Vojislav Koštunica se pripremao za preuzimanje vlasti na koju je kratko nakon toga i došao i ostao četiri godine.

Druga Srbija

U međuvremenu se slika promijenila. Koštunica i njegova nacionalistička Demokratska stranka Srbije (DSS) sada skoro da i nemaju značaja. Jaki čovjek u Beogradu je predsjednik Boris Tadić. To je zapravo situacija koju je Zapad želio i podržavao, s obzirom da je Tadić predsjednik Demokratske stranke (DS) na čijem je čelu nekada bio Zoran Đinđić i koja važi kao pro zapadno orijentirana. Tadić zaista vodi prozapadnu reformsku politiku. Ali, u ključnom pitanju uopšte ne pomišlja da prihvati zamisli EU: Kosovo, tako se može čuti od Tadića, jeste i ostaje srpsko. Beograd očigledno pripema podjelu zemlje čiju nezavisnost ne želi priznati. Primjer za to je sjever Kosova kojim dominiraju Srbi. Ovdje de facto kontrolu imaju srpska država i neke od Beograda djelimično kontolirane multietničke bande. U interesu Njemačke koja ima najveći kontigent vojnika na Kosovu je da se konflikt na sjeveru ove zemlje riješi. To se međutim ne može desiti bez Beograda, isto kao što Srbija ne može ostvariti svoje ambicije o pristupu EU bez Berlina. Dakle, dobri razlozi da njemačka kancelarka i predsjednik Srbije vode razgovore,“ piše list FAZ.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Svetozar Savić