Strah od korona-virusa – šta treba znati? | Politika | DW | 22.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Strah od korona-virusa – šta treba znati?

Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je za danas (22.1.) krizni samit zbog korona-virusa. Gdje već postoje slučajevi zaraze? Kako se prenosi i koje zaštitne mjere imaju smisla?

Koliko brzo se širi nova plućna bolest?

Iznenađujuće brzo. Kineski državni kanal CCTV je javio da od utorka ima još 77 potvrđenih slučajeva zaraze, tako da je od izbijanja zaraze u decembru zabilježeno ukupno 291 slučaj. Najčešće su pogođene starije osobe. Šest pacijenata je umrlo, ali ti su pacijenti prethodno bili teški hronični bolesnici. Postoje potvrđeni slučajevi infekcije u Tajlandu, Japanu i Južnoj Koreji. Prema agenciji AFP ispituje se po jedan mogući slučaj na Filipinima i u Australiji. Svi inficirani u inostranstvu i sve osobe kod kojih se sumnja da su zaražene prethodno su boravile u kineskoj milionskoj metropoli Vuhanu.

Talas putovanja koji upravo počinje za Kinesku novu godinu koja pada u sljedeću subotu (25.1.) povećava opasnost od prenošenja virusa. Za vrijeme najveće godišnje „seobe naroda“, na put kreće nekoliko stotina miliona Kineza. Azijski susjedi Kine, kao i više aerodroma širom svijeta, u međuvremenu su uveli kontrole tjelesne temperature putnika u dolasku i druge zaštitne mjere.

Opšta nervoza dovela je do pada kursa na azijatskim berzama.

Kako se prenosi virus?

Kineske zdravstvene institucije u međuvremenu su potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi disajnim putevima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može da pređe sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i da li vremenom mutira da bi se prilagodio organizmu domaćina. 

Korona-virusi poznati su od šezdesetih godina 20. vijeka

Korona-virusi poznati su od šezdesetih godina 20. vijeka

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom pijacom u Vuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je prva zaraza bila takozvana zonoza – dakle da se desila u direktnom kontaktu životinje i čovjeka, ili kao što se dešava sa mnogim klicama, da je prenesena vazduhom. Zonoze mogu da se prenose i preko prehrambenih namirnica, recimo, konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremani pod nepovoljnim uslovima, takvi produkti mogu da budu izvor zaraze.

Šta se zna o virusu?

Stručnjaci su nedavno „otključali“ genetsku sekvencu novog korona virusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnostifikovan kod čovjeka. Korona-virusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog vijeka. Ime potiče od proteinske strukture viruskog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i protiču sa simptomima koji su slični gripu: groznica, kašalj, zadihanost, a ponekad i stomačni problemi s prolivom.

Međutim, ti virusi su podmukli jer posjeduju nevjerovatnu moć preobražavanja. Spadaju u takozvane RNK-viruse, jer posjeduju ribonukleinsku kiselinu kao genetički materijal. Zato imaju veliki genetički varijabilitet. Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta da bi pronašli novog domaćina.

Ti virusi mogu, pri nepovoljnom razvoju bolesti, da kod čovjeka, uz upalu pluća i sve teže disanje, da dovedu i do smrtnog ishoda.

Na primjer, 2002. i 2003. je agresivni korona-virus SARS-CoV izazvao epidemiju. Bilo je zaraženo 8.000 ljudi, njih hiljadu je umrlo. Bolest je izbila u 30 zemalja. Godine 2012. otkriven je „Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus" (MERS-CoV), virus koji se proširio Arabijskim poluostrvom. 

U Kini su uvedene kontrole dolazećih putnika

U Kini su uvedene kontrole dolazećih putnika

Koje su mjere smislene?

Svjetska zdravstvena organizacija (STO) je sazvala za danas (22.1.) krizni samit. Krizni komitet će raspravljati o tome da li će biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost. U takvom slučaju su moguće mjere karantina, pooštravanje graničnih kontrola, osnivanje specijalnih zdravstvenih centara za liječenje kao i ograničenje međunarodnog putničkog saobraćaja.

Već sada su kontrole tjelesne temperature dolazećih putnika uvedene u Kini, kao i na aerodromima više azijskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država i Italije. Do sada ni Svjetska zdravstvena organizacija, ni njemačko Ministarstvo spoljnih poslova nisu izdali zvanično upozorenje za putnike koji namjeravaju da posjete Vuhan.

I dalje su na snazi opšta higijenska pravila kao i pravila ponašanja – izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovno pranje ruku, naročito nakon kontakta sa oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Stručnjaci još ne smatraju da postoji opasnost svjetske epidemije. Jonas Šmit-Hanazit koji radi za najveći njemački institut za tropske bolesti „Institut Bernhard Noht“ iz Hamburga, kaže da posebne mjere za Njemačku trenutno nisu potrebne: „Trenutno opasnost zaista nije velika. Bitno je da se situacija stalno prati, i to ne radi samo Svjetska zdravstvena organizacija, već i Institut Robert Koh kao evropski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti“, kaže njemački virolog.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android