Strah bjeloruske opozicije od Moskve | Politika | DW | 13.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Strah bjeloruske opozicije od Moskve

Opozicija u Bjelorusiji izlazi na ulice – jer je zabrinuta zbog mogućnosti tješnjeg ekonomskog povezivanja sa Rusijom. Protest nije veliki, između ostalog i zato što u Minsku neki i hoće to povezivanje.

Rijetko se dešava da u Minsku protestuju predstavnici opozicije. Još rjeđe – da to bjeloruska policija toleriše, kao što je to bio slučaj protekle nedjelje.

Već prema procjenama, pozivu opozicionog političara Nikolaja Statkeviča da se demonstrira protiv tješnjeg ekonomskog povezivanja sa susjednom Rusijom, odazvalo se između nekoliko desetina i nekoliko stotina ljudi. Do tog novog povezivanja bi trebalo da dođe još ove godine.

Mogući planovi Rusije i Bjelorusije

O tome se spekuliše već mjesecima. Ruske ekonomske novine Komersant, koje su obično dobro informisane, u septembru su objavile prve moguće detalje novog dogovora između Moskve i Minska. U pitanju su, kako tu piše, zajednička poreska pravila, regulativi koji se tiču spoljne trgovine i zajednički nadzor nad energetskim i bankarskim sektorom.

Weißrussland Oppositioneller Nikolai Statkewitsch (picture-alliance/AP Photo/S. Grits)

Na poziv opozicionog lidera Nikolaja Statkeviča odazvalo se malo ljudi

Komersant je napisao da bi nova pravila značila tješnju integraciju u rusku privredu nego u Evropsku uniju. Ne planira se kompletno stapanje u jednu državu. I pored toga, bila bi to nejednaka alijansa, jer Rusija je ne samo u pogledu površine i broja stanovnika, već i ekonomski znatno jača od Bjelorusije.

Plan je „akcioni program“ u okviru ugovora o uniji između dvije zemlje iz 1999. Na 20. godišnjicu potpisivanja, 8. decembra, „akcioni program“ bi mogao da bude zvanično najavljen ili čak potpisan. Pri tome je Bjelorusija u okviru Evroazijske ekonomske unije tijesno povezana sa Rusijom i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama.

Statkevič: „Strah od aneksije“

Vlada u Minsku pokušava da smiri dio građana, zabrinutih zbog preuzimanja od strane Rusije. Nema razloga za uzbuđenje, rekao je jedan predstavnik Ministarstva spoljnih poslova krajem septembra. Neće se ići preko onoga što je predviđeno već postojećim ugovorom o Uniji. „Bojimo se aneksije i preuzimanja, posebno ako imamo u vidu da je sadašnja vlada učinila sve što je moguće kako bi to postalo realno“, rekao je bivši predsjednički kandidat i vođa neregistrovane stranke „Narodna zajednica“ u razgovoru za DW. „Bjeorusija je nerentabilna privredna filijala Rusije“. On kaže da bjelorusko blagostanje počiva na ruskim subvencijama, prije svega na jeftinom izvozu nafte i gasa.

Minsk je nedavno imao velike probleme sa prihodima od energetskog sektora. U pozadini su nova poreska pravila u Rusiji zbog kojih je bitno poskupila nafta za Bjelorusiju. Prema izvještajima medija, Moskva neće popustiti dokle god Bjelorusija ne pristane na tješnje ekonomsko povezivanje. I neki eksperti dijele brige opozicije. „Radi se faktički o ekonomskom preuzimanju“, rekao je Dmitri Kruk iz bjeloruskog Centra za ekonomske studije. Minsk bi kratkoročno profitirao od niskih cijena energije, ali to bi mu takođe ograničilo mogućnosti razvoja, kaže Kruk.

Russland Belarus Treffen von Lukaschenko und Putin in Minsk (picture-alliance/dpa/Sputnik/ A. Nikolskyi )

Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko

Hoće li Putin da produži svoj mandat?

Bilo je spekulacija prema kojima bi iza toga mogao da bude i plan Moskve da se Vladimiru Putinu omogući još jedan predsjednički mandat. Poslije dvije godine na funkciji, šef Kremlja 2024. više neće smjeti da se kandiduje. Politička alijansa sa Bjelorusijom u formi konfederacije bi, na primjer, mogla da bude izlaz. No, ruski posmatrači kao što je Ivan Preobraženski ne vjeruju više u to. „Kremlj je odustao od plana da kompletno preuzme“ susjednu zemlju, rekao je taj ekspert za DW. On kaže da Putin neće da produžava vrijeme svoje vladavine uz pomoć Bjelorusije, već da traži drugo rješenje.

Broj vidljivih kritičara najnovijeg razvoja situacije je još mali. Opozicionar Statkevič to objašnjava strahom mnogih Bjelorusa od represalija. Proteklih godina su demonstranti i kritičari autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka često morali da računaju sa kaznama. Mnogi su bili uhapšeni i osuđeni. No, jedan drugi razlog za ćutanje većine građana bi mogao biti i to što mnogi Bjelorusi u Rusiji vide tijesnog partnera i nadaju se da će profitirati od tješnjeg povezivanja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije