Stipendije Zorana Đinđića – 15 godina uspješne priče | Politika | DW | 27.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Stipendije Zorana Đinđića – 15 godina uspješne priče

Program stipendija Zaklade Zorana Đinđića postao je pojam za uspješno usavršavanja mladih iz regije zapadnog Balkana u Njemačkoj. Na proslavi 15 obljetnice u Berlinu je povučena pozitivna bilanca.

Deutschland, Berlin: 15-jähriges Jubiläum des Zoran Djindjics Stipendienprogramms

Nova generacija stipendista Zaklade Zoran

Smrt prvog demokratski izabranog srpskog premijera Zorana Đinđića u ožujku/martu 2003. šokirala je ne samo zemlje u regiji nego je odjeka imala i na Zapadu. Tu su se mnoge nade polagale u mladog političara, koji je uspio uvjeriti ne samo svoj narod nego i mnoge državnike svijeta da njegova vizija jedne demokratske i napredne Srbije ne mora ostati samo vizija.

Nekoliko mjeseci kasnije osnovana je i Zaklada Zorna Đinđić. „Moja zadaća je da kroz rad ove zaklade promoviram vrijednosti za koje se borio i zbog kojih je život položio moj suprug Zoran i ja se toga držim", kaže 15 godina kasnije u Berlinu na proslavi godišnjice osnivanja zaklade direktorica zaklade Ružica Đinđić, okružena najnovijom generacijom „Đinđićevih stipendista" (na naslovnoj slici).

Serbien Opposition Zoran Djindjic

Zoran Đinđić

Veliko zanimanje za Đinđićeve stipendije

Njihov godišnji broj se svakih nekoliko godina povećavao: od početnih 25 do u međuvremenu 75. Ukupno je kroz ovaj program, koji uz Zakladu Zorna Đinđića koordinira Odbor njemačke privrede za istočnu Europu uz financijsku pomoć njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj, prošlo 645 stipendista iz sedam zemalja regije zapadnog Balkana.

I broj zemalja se povećavao s godinama. Od početne Srbije kao zemlje iz koje su se birali stipendisti, za stipendije sada mogu kandidirati mladi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Crne Gore. O atraktivnosti govori podatak da se samo ove godine za 65 mjesta prijavilo 1.600 kandidata.

Nije ni čudo da su nakon ovakvog strogog odabira predstavnici poduzeća u kojima stipendisti obavljaju svoju šestomjesečnu praksu oduševljeni kompetencijama mladih s Balkana. „Moje iskustvo je da nam dolaze zaista praktikanti koji su izuzetno kvalitetni i kvalificirani i koji pokazuju veliko zanimanje za radne procese. Ali to je normalno jer je proces odabira na vrlo visokoj razini", kaže Niko Warbanoff, koji za tvrtku Deutsche Bahn koordinira rad sa stipendistima.

Deutschland, Berlin: 15-jähriges Jubiläum des Zoran Djindjics Stipendienprogramms

Björn Mornhinweg

Win-win" situacija

To potvrđuje i Björn Mornhinweg iz Telekoma koji odaje zašto su njemačke tvrtke, a u međuvremenu se njihov broj popeo na 158 - a među njima i  Deutsche Welle - zainteresirane za stipendiste iz programa Zaklade. „Tako strogi odabir već unaprijed jamči da nam dolaze prvoklasni kandidati. To su vrlo ambiciozni i marljivi mladi ljudi", kaže Mornhinweg.

No on ukazuje i na jedan drugi aspekt koji pokazuje da se radi o „win-win" situaciji u kojoj i njemačke tvrtke profitiraju od prvoklasnog kadra iz regije jugoistočne Europe. „Mi smo aktivni u mnogim zemljama te regije. I nama jako koriste ideje i informacije tih mladih ljudi koji dolaze upravo iz tih područja. Od toga i mi profitiramo", kaže Mornhinweg.

Potvrda njegovoj tvrdnji je i iskustvo stipendista Milovna Tomaševića koji će iskustvo svoje prakse u tvrtki Würth iskoristiti kada se bude vratio u predstavništvo te tvrtke u Srbiji gdje je nedugo prije nego je dobio stipendiju dobio radno mjesto. To je zapravo i cilj ove stipendije: da se iskustva stečena u poslovnom ali ne samo u poslovnom nego i u socijalnom okružju, prenesu u zemlju porijekla.

Nastavak karijere u Njemačkoj

No postoji i opasnost da kombinacija kvalitetnih kadrova iz jugoistočne Europe i ogromna potreba njemačkih poduzeća za kvalificiranom radnom snagom urode rezultatom koji pomalo odudara od cilja ove stipendije. Jedan dio stipendista privučen ponudama tvrtki u kojima su obavljali praksu tako i ostane u Njemačkoj.

Inženjer Uroš Jakšić je 2012. kao Đinđićev stipendist proveo pola godine u energetskoj tvrtki Vattenfall. „Nakon prakse sam imao najbolju namjeru vratiti se u Beograd. No tamo stvari nisu išle onako kako sam zamislio. A kako sam još za vrijeme prakse dobivao mnoge ponude odlučio sam se vratiti u Njemačku i sad živim i radim ovdje u Berlinu", priča Uroš. Njegov primjer, ako se na umu ima drastični problem odljeva mozgova iz regije jugoistočne Europe, pokazuje opasnost od toga da se prvobitna ideja ovog projekta ne pretvori u mehanizam opskrbe njemačkih poduzeće prvoklasnim kadrom iz jugoistočne Europe.

Deutschland, Berlin: 15-jähriges Jubiläum des Zoran Djindjics Stipendienprogramms

Ovogodišnji stipendisti Milovan Tomašević iz Srbije i Elza Latifi s Kosova

„Naša iskustva nam govore da neki od stipendista zaista ostanu u Njemačkoj ali se nakon nekog vremena vraćaju u zemlje porijekla i tamo prenose svoje iskustva stečena ovdje. Ali mi moramo poštivati svačiju odluku i ako netko želi ostati ovdje", kaže Warbanoff koji ujedno i koordinira odabir stipendista.