Stavljena tačka na proces Vojislavu Šešelju | Politika | DW | 29.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Stavljena tačka na proces Vojislavu Šešelju

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove je odbilo zahtjev Vojislava Šešelja da uloži žalbu na kaznu od 10 godina zatvora na koju je osuđen u aprilu ove godine.

Vojislav Šešelj je u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom oslobođen krivice za zločine protiv čovječnosti, počinjene u ratovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini. Posljednjeg dana marta 2016. Pretresno vijeće francuskog sudije Žan-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti) izreklo je oslobađajuća presuda u odsustvu optuženog, jer je pušten na "privremenu slobodu" pod obrazloženjem da je teško bolestan.

Izričući oslobađajuću presudu, predsjedavajući sudija Antoneti je istakao da Šešelj nije bio vođa sopstvenih dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, jer su oni bili pod komandom JNA, pa nije ni odgovoran za ono što su počinili. U obrazloženju oslobađajuće presude stoji i da je Vijeće zaključilo da tužilaštvo nije dokazalo da postoji uzročno-posljedična veza između Šešeljevih "govora mržnje" i počinjenih zločina.

Manjak dokaza o krivici

Dva člana sudijskog vijeća – predsjedavajući Antoneti i senegalski sudija Nijang - nisu našli da je ijedan dokaz o njegovoj krivici utvrđen "van svake razumne sumnje". Treći član vijeća, italijanska sutkinja Flavia Latanci (Lattanzi) bila je drugačijeg mišljenja i oštro je iskazala svoje protivljenje presudi. Ona je u intervjuu za Süddeutsche Zeitung izjavila da je oslobađajuća presuda Šešelju "toliko pogrešna da je nevažeća".

VŠešelj je zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini, u aprilu ove godine, osuđen na kaznu zatvora od 10 godina.

Šešelj je zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini, u aprilu ove godine, osuđen na kaznu zatvora od 10 godina.

Konsternirano takvom presudom, Tužilaštvo Haškog tribunala je odmah najavilo žalbu. U svom dokaznom postupku na prvostepenom suđenju tružioci su iznijeli dokaze da je Šešelj podsticao na ubijanja i progone, pozivajući dobrovoljce svoje Srpske radikalne stranke da nikog među istorijskim neprijateljima "ne pošteđuju". A "istorijski neprijatelji" za njega su Bošnjaci, kojima se treba osvetiti kao "muslimanskim dušmanima" i Hrvati kojima će "ispostaviti račune za žrtve iz I. i II. svjetskog rata" i "svetiti im se tamo gdje su najslabiji".

Takvim govorima mržnje Šešelj je, tvrdili su tužioci, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno upućivao na zločine u ratu, koji je iza sebe ostavio 20 000 mrtvih u Hrvatskoj i 100 000 u Bosni i Hercegovini. Na osnovu iskaza 72 svjedoka, tužioci su dokazivali da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom "šešeljevci", koji su počinili zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Vukovaru, Bijeljini, Zvorniku, Brčkom, Nevesinju, okolini Mostara i širem području Sarajeva. U svojoj završnoj riječi u martu 2012. zatražili su za optuženog kaznu od 28 godina zatvora.

„Oslobađajuća presuda je nerazumna"

U žalbenoj raspravi u decembru prošle godine, koja je održana pred Vijećem, zastupnici tužilaštva su ocijenili da je oslobađajuća presuda Šešelju, koju su donijela dvojica sudija Pretresnog vijeća, "nerazumna" i sasvim "neobrazložena". Glavni tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) je naveo da u prvostepenoj presudi nisu uzeti u obzir važni dokazi, i da su se dvojica sudija oglušili o "etablirane postulate međunarodnog prava".

Bramerc je posebno osudio njihov zaključak da je progon bošnjačkih i hrvatskih civila bio neka vrsta humanitarne pomoći. Rekao je da smatra neshvatljivim da Šešeljeve govore mržnje, u kojima je pozivao na progon, etničko čišćenje i ubijanje, sudije nisu ocijenile kao kazneno djelo već kao ohrabrujuće riječi kojima je on podizao moral srpskim trupama.

Bramercova ocjena rada dvoje sudija u predmetu Šešelj je poražavajuća: "Riječ je o fundamentalnom propustu u izvršavanju sudijskih dužnosti", rekao je on. Šešelj nije ni prisustvovao žalbenoj raspravi. Na poziv sudija Mehanizma odgovorio je da "ne želi više na bilo koji način učestvovati u postupcima pred međunarodnim sudom", da se"nikada neće dobrovoljno vratiti u Hag", te da se "koristi svojim posljednjim podneskom da obavijesti žalbeno vijeće da nema namjeru da dođe ni na izricanje žalbene presude".

U obrazloženju Žalbenog vijeća, kojim presjedavao sudija Teodor Meron, napominje se da Statut Mehanizma omogućava reviziju presude - pod određenim uslovima, kao što je to bilo u slučaju protiv Veselina Šljivančanina, koji je prikazao da je njegova drugostepena presuda bila neodrživa.

U obrazloženju Žalbenog vijeća, kojim presjedavao sudija Teodor Meron, napominje se da Statut Mehanizma omogućava reviziju presude - pod određenim uslovima, kao što je to bilo u slučaju protiv Veselina Šljivančanina, koji je prikazao da je njegova drugostepena presuda bila neodrživa.

Žalbeno vijeća Mehanizma je razmotrilo žalbu i usmeno obrazloženje zastupnika tužbe, koji su istakli da "na osnovu dokaznog materijala, ni jedno razumno vijeće nije moglo zaključiti da na suđenju Šešelju nisu dokazani zločini protiv čovječnosti i da on nije odgovoran za te zločine kao učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu. Tužioci su ponovo naglasili da je optuženi podsticao, pomagao i podržavao zločine koje su njegovi dobrovoljci počinili, da je zato i sam počinio zločine progona, deportacije i prisilnog premještanja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Ipak kazna zatvora od 10 godina

Sudije su 11. aprila ove godine osudili Šešelja na kaznu zatvora od 10 godina po tri tačke optužnice za podsticanje na progon, deportaciju i druga nehumana djela kao zločin protiv čovječnosti, počinjen u Hrtkovcima u Vojvodini. Dakle, i sudije žalbenog vijeća oslobodile su Šešelja optužbi za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Mada se zarekao poslije odbijanja da prisustvuje žalbenoj raspravi da se nikad više neće obratiti međunarodnom sudu, Šešelj je podnio žalbu na žalbenu presudu, to jest pravosnažnu, definitivnu presudu, koja se ni po jednom zakonu ne može mijenjati. Njegovo obrazloženje je da mu je pred Žalbenim vijećem Mehanizma izrečena prvi put osuđujuća presuda i da je zato kazna zatvora od 10 godina prvostepena presuda, na koju ima pravo žalbe.

Takvu argumentaciju tužilaštvo je u svemu pobilo i Žalbeno vijeće je konačno stavilo tačku na ovaj proces. Šešelj ne može podnijeti žalbu na žalbenu presudu: kaznu od deset godina zatvora, koju je, istina, već odležao, ništa više ne može promijeniti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije