Statistika o nesrećama: Korona spašava život
1. juni 2020
Podaci koje je ove sedmice objavio Savezni ured za statistiku govore sami za sebe: Još nikada od ujedinjenja Njemačke 1990. godine tokom jednog mjeseca život nije izgubilo manje osoba u saobraćajnim nesrećama kao u martu 2020. godine. Ukupno 158 ljudi je poginulo, dok su u istom mjesecu prošle godine život izgubile 234 osobe. I broj povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama je smanjen u odnosu na prošlu godinu.
Andreas Hölzel radi kao ekspert za saobraćaj u ADAC, najvećem europskom saobraćajnom klubu, čije je sjedište u Muenchenu. U razgovoru za DW on međutim upozorava na preveliki optimizam. Hölzel smatra da smanjen broj nesreća prije svega ima veze sa ograničenjima vezanim za korona krizu: Rad od kuće, lockdown i ograničenja kontakata su jednostavno doveli do toga da znatno manje ljudi učestvuje u saobraćaju, kaže on. "Polazimo od toga da će broj nesreća porasti kada saobraćaj ponovo bude normalno funkcionirao. Trenutno se u veoma velikom broju branši veliki broj ljudi nije vratio na svoja radna mjesta", kaže Hoelzel. Prema njegovim riječima to jako utiče na stanje u saobraćaju. Osim toga ljudi trenutno i manje putuju.
Broj se smanjuje godinama
Unatoč oprezu eksperata jedno je nesporno: Još prije ograničenja uvedenih zbog koronavirusa broj poginulih u saobraćaju na njemačkim cestama godinama se smanjuje.
Ovaj pozitivan razvoj događaja bi na prvi pogled mogao iznenaditi jer za razliku od većine drugih država EU u Njemačkoj nema općeg ograničenja brzine. Na ulicama sa najmanje dvije trake u svakom smjeru postoji samo preporučena brzina od 130 km/h.
Međutim od 1970. godine je usvojen niz mjera s ciljem povećanja sigurnosti u saobraćaju. Tu spada između ostalog i uvođenje maksimalne dozvoljene brzine na državnim cestama kao i uvođenje orijentacijske brzine. I obaveza vezivanja pojasa u automobilu i smanjenje dozvoljenih promila alkohola u krvi na 0,5 su doveli do toga da u Njemačkoj u međuvremenu manje ljudi izgubi život u saobraćajnim nesrećama. Od više od 20.000 mrtvih sredinom sedamdesetih samo u Zapadnoj Njemačkoj broj je smanjen na manje od 3.000 u cijeloj zemlji.
U europskom poređenju kao posebno sigurne do sada su bile Velika Britanija, Danska i Nizozemska a Rumunija, Bugarska i Latvija kao posebno opasne.
Unatoč pozitivnom razvoju u njemačkom saobraćaju još mnogo toga ima da se uradi. Andreas Hölzel iz ADAC između ostalog proučava i položaj sudionika u saobraćaju u gradovima: „Konkurencija i borba za prostor jedan je od najvećih izazova našeg vremena. To prije svega važi za gusto naseljena područja." Upravo u gradovima, kako on kaže, postoji konkurencija između automobila, sredstava javnog prevoza, biciklista i pješaka. Strategija koja je ovdje neophodna glasi: „Svaka općina ima obavezu razviti vlastiti kapacitet mobilnosti."
Biciklističke staze u Berlinu
Kako bi moglo izgledati srednjoročno rješenje, kako bi se više ljudi animiralo za češće korištenje bicikla, je posljednjih sedmica prije svih pokazao Berlin. Tokom korona krize je stvoren čitav niz tzv. pop-up biciklističkih staza.
Hoće li dakle korona virus na koncu dovesti do bržeg preokreta u saobraćaju? Andreas Hölzel iz ADAC i ovdje pritišće kočnicu. Što se više Nijemci budu vraćali u svakodnevnicu to će više vraćati i problemi, kaže on. „Mi doduše iz jedne ankete znamo da svaka četvrta osoba želi ubuduće više pješačiti. Svaka peta želi više voziti bicikl." Može se međutim, kako kaže, poći od toga da će se druga prevozna sredstva i dalje koristiti nepromijenjeno. Dakle, kako on zaključuje: „Temeljnih promjena u ponašanju kada je riječ o mobilnosti" neće biti ni nakon korona krize.