Srpski burek u turskim prodavnicama u Berlinu
17. januar 2010Srbija je na nacionalnom štandu predstavljena tradicionalnim roštiljem i šljivovicom, a izložene su i tradicionalne srpske rukotvorine.
Ćilimi, pletene čarape i torbice, zlatovez i čipke - sve su to srpske tradicionalne rukotvorine koje su danas rijetko u upotrebi, ali imaju svoju kulturnu i umjetničku vrijednost. Zato je i nacionalni štand Srbije na poljoprivrednom sajmu u Berlinu ukrašen upravo ovim etno motivima. Uz široku paletu tradicionalnih pića, tu je i nezaobilazna šljivovica. Jasminka Miljković, saradnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede kaže: "Mi ne odustajemo, i dalje je promovišemo svuda u svijetu, bez obzira što je nismo zaštitili. Šljiva je dominantna u proizvodnji voća u Srbiji, a time i proizvodnja rakije od šljive, i zato smatram da to uvijek treba da bude naš brend i proizvod koji će otvoriti vrata, da nazdravi ulazak Srbije u neko društvo."
Srpski krompir i svinjetina uskoro i na evropskim trpezama
Za predstavnike Srbije, međunarodni Sajam hrane u Berlinu ima više politički značaj, kaže resorni ministar Saša Dragin. Srbija je u prošloj godini ostvarila izvozni suficit od 700 miliona dolara. Većinom se izvozilo svježe voće i voćne prerađevine u zemlje Evropske unije. Od ove godine, Srbija će na tržište Evropske unije moći da izvozi i svoj krompir, a u toku su i pregovori oko izvoza mesa i gotovih mesnih prerađevina, komentariše ministar Dragin:
"Očekuju nas pregovori o prestanku vakcinacije i slobodnom izvozu svinjskog mesa, kao i pasterizovanog mlijeka i piletine u Evropsku uniju. To je ono što je sljedeća ljestvica koju treba da preskočimo tokom 2010. godine."
Srpsko-turska saradnja u Berlinu
Srbija ima kapacitete i može i više da izvozi, tvrdi Branko Radulović, koji već godinama snabdijeva oko 400 turskih radnji u Berlinu, srpskim proizvodima: kupusom, jabukama, šljivama, pitkom vodom, metlama, a odnedavno i srpskim domaćim burekom.
"Naš čovjek i sada, kada ima vizu, ne može da izađe. S kim će sarađivati, ne zna jezik. Njemu treba neko ovde, neka asocijacija. Naši ljudi sve znaju, samo im treba pokazati i naći im tržište. Čak i bolje pakuju nego ovdje. Sada okupljamo još više naših firmi, imamo i naših bioloških namirnica koje će doći na tržište ovdje, i to stvarno po evropskim standardima. Ja dosta sarađujem sa njemačkim institutima koji nam daju certifikate."
Berlinski sajam hrane i poljoprivrede "Zelena nedelja" ove godine slavi 75. rođendan. Na sajmu učestvuje 1.600 izlagača iz 56 zemalja.
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Zorica Ilić