Srbiji sužen manevarski prostor | Politika | DW | 28.09.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Srbiji sužen manevarski prostor

Potpisivanje diplomatskog protokola između Srbije i Rusije izazvalo je pravu lavinu negodovanja na Zapadu. Neki opozicioni političari u Srbiji pominju i mogućnost da se Beogradu uvedu sankcije.

Potpisivanje diplomatskog protokola između Srbije i Rusije izazvalo je pravu lavinu negodovanja na Zapadu. Plan konsultacija koji su u Njujorku potpisali ministri spoljnih poslova dvije zemlje Nikola Selaković i Sergej Lavrov je, prema riječima srpskih vlasti, običan tehnički dokument, kakav se inače potpisuje i sa drugim zemljama, i on je samo plan bilateralnih sastanaka u naredne dvije godine. Beogradski mediji su čak i objavili kompletan tekst, i pri tome se naglasilo da u tom planu nema nikakvih napomena o bezbjednosnim pitanjima.

Pogrešno vrijeme i mjesto

Tajming samog potpisa je ipak izazvao podozrenje u zapadnim prijestonicama, i to je bio razlog da američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil zatraži objašnjenje od srpskih vlasti. Nakon uvida u dokument, Hil je izjavio da „u njemu nema ničeg posebnog, ali da je Rusija željela taj plan kako bi opravdala svoj rat u Ukrajini“.

Oštro su reagovali i u evropskim prijestonicama. Tako Vladimir Bilčik, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kaže da je to „udarac na proširenje Evropske unije". Viola fon Kramon, poslanica Evropskog parlamenta i izvjestilac za Kosovo, smatra da je to „veliki skandal", i da je to „možda signal za nas da zamrznemo pregovore sa Srbijom".

Premijerka Srbije Ana Brnabić s druge strane navodi da je, nakon potpisivanja tehničkog dokumenta s Rusijom, „krenulo ludilo i histerija", i to, kako ona ocjenjuje, zbog „hrabrog i iskrenog govora Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama“.

U normalnim vremenima taj potpis ne bi predstavljao bilo kakav problem, ističe za DW Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku. „Ali to se desilo u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu. Taj potez je suštinski bio od neke koristi za Rusiju – da pokaže kako još uvijek ima nekog saveznika i zemlju s kojom sarađuje, ali nije bio ni od kakve koristi za Srbiju." 

New York | Serbiens Außenminister Nikola Selakovic trifft Sergej Lawrow

Sergej Lavrov (l) i Nikola Selaković (d) tokom potpisivanja diplomatskog protokola

Poruke od Putina

Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, smatra da je riječ o „nespretnom, ali planiranom potezu srpskih vlasti da antagonizuju odnose sa Vašingtonom i Briselom".

„Djeluje mi da je Moskva pritiskala Beograd da dođe do tog susreta, kako bi se prenijele neke poruke koje se ne bi mogle prenijeti direktnim putem u ovim okolnostima. A koje su to poruke koje je predsjednik Vučić dobio od Putina, vidjećemo u narednim danima. Zanimljivo je pri tom da je ministar Selaković pretjerano reklamirao taj susret, i kao da se željelo da se dodatno iritira Brisel, iako je Srbija zemlja kandidat za EU", ocjenjuje sagovornik DW.

Sužen manevarski prostor

Kritičari srpskih vlasti su i ovu situaciju iskoristili da zbog reakcija SAD i EU upozore da je to još jedan dokaz da je Srbija izgubila svoj suverenitet, i da njenu spoljnu i unutrašnju politiku diktiraju zapadne ambasade. Suzana Grubješić kaže da su te „reakcije Amerike i Evrope bile očekivane".

„To nam samo dodatno kazuje da se maksimalno suzio prostor za vođenje dosadašnje spoljne politike na izbalansiran način – dobri odnosi sa svima, strateški cilj EU, to će biti teško nastaviti u doglednoj budućnosti. Više nije pitanje kako sarađivati sa Rusijom, nego kako zaštititi sopstveni interes", napominje Grubješić.

Kritičari stranog uticaja na političke odluke u Srbiji su vrlo glasni samo kada je riječ o pritisku koji smatraju da dolazi sa Zapada, primjećuje Naim Leo Beširi. „Kada taj uticaj evidentno postoji iz Rusije ili Kine, ti kritičari su ekstremno tihi. Režimskim kritičarima uvijek odgovara taj pritisak koji dolazi iz Moskve i Pekinga, ili recimo Ankare, ali im smeta ako dolazi iz Brisela ili Vašingtona. Srbija jeste suverena zemlja, ali naivno je misliti da se efekti nekih političkih odluka završavaju na granicama tih zemalja", smatra direktor Instituta za evropske poslove. 

Christopher Robert Hill

Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil zatražio je objašnjenje od srpskih vlasti

Sankcije – ali Srbiji?

Reakcije Evropske unije uglavnom se svode na izjave poslanika Evropskog parlamenta, koji se i inače bave regionom. U njima se Srbija ponovo poziva da uskladi svoju spoljnu politiku sa EU i uvede sankcije Rusiji. Pojedini opozicioni političari u Srbiji upozoravaju da, ukoliko Srbija ne uvede sankcije Rusiji, postoji opasnost da EU uvede neku vrstu sankcija Srbiji, među kojima je i prekid pregovora sa EU. Sagovornici DW ne isključuju ni tu mogućnost, ali i misle da se neki potezi ipak neće povući.

Suzana Grubješić tako ukazuje na činjenicu da „ni sa jednom zemljom do sada nisu prekidani pregovori, čak ni sa Turskom, tako da ne mislim da će se pribjeći toj mjeri. Ali, gradi se narativ o tome da Srbija nije pouzdan partner, da je okrenuta Rusiji i da zapravo ne želi da uđe u EU. Tu zapravo i leži najveća opasnost za Srbiju“, smatra Suzana Grubješić.

Vrijeme je isteklo

Trenutak kada bude formirana nova srpska vlada poslednji je momenat kada moraju da budu uvedene sankcije Rusiji, smatra Naim Leo Beširi i dodaje da, „ukoliko Srbija to ne uradi, vrlo brzo se možemo suočiti s postepenim uvođenjem sankcija. Nadam se da do toga neće doći, i da će ta kupovina vremena Aleksandra Vučića, koji se nadao brzom završetku rata u Ukrajini, biti stvar prošlosti i da će prevladati jedna racionalnija odluka, a to je uvođenje sankcija Rusiji."

Nije nemoguće da mi postanemo predmet sankcija, misli Suzana Grubješić. Ona kaže da je „taj prostor za manevar dodatno sužen nakon objavljivanja ruske mobilizacije, jer je to, po mom mišljenju, stvarni početak rata u Ukrajini i situacija se dodatno zakomplikovala“, zaključuje potpredsjednica Centra za spoljnu politiku.

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu