1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Veliki upitnici pred veliki protest

11. april 2019

Protest u subotu najavljen je kao prekretnica u pobuni protiv vlasti Aleksandra Vučića. Šta planira opozicija? Hoće li se zbilja desiti nešto veliko? I šta govore „kontramitinzi“ vlasti i performansi Željka Mitrovića?

https://p.dw.com/p/3GYy2
Serbien Proteste in Belgrad
Foto: picture-alliance/AA/M. Miskov

U jednačini za 13. april jedino je poznato da će se demonstranti okupiti u tri sata ispred Narodne skupštine. „Imaćemo sastanak u četvrtak i očekujem da tada zajedno usvojimo šta se tačno radi u subotu, u nedjelju, i sve ostale dane do ispunjenja zahtjeva koje ćemo na protestu postaviti", kaže za DW jedan od lidera Saveza za Srbiju Dragan Đilas.

Kako DW saznaje iz organizacionih krugova, razmatraju se opcije da demonstranti ostanu na ulici tokom vikenda ili da se blokiraju saobraćajnice, ali za sada nije postignut konsenzus.

Đilas potvrđuje da je scenario zadržavanja na ulici na stolu, ali napominje da nema ideja o upadima u institucije. „Očekujem da Srbija bude u stalnom protestu od subote do trenutka kada će ova vlast prihvatiti da otvori dijalog sa opozicijom o izbornim uslovima", kaže Đilas.

Demonstranti stižu preko prepreka

U unutrašnjosti Srbije se pripremaju za odlazak u Beograd, ali uz velike poteškoće. U novosadskom savjetu protesta kažu da i dalje ne uspijevaju da obezbijede autobuse. „U više preduzeća je otvoreno rečeno kako ne žele da imaju probleme sa vlastima zbog toga što su iznajmili autobuse za prevoz učesnika protesta", saopštili su Novosađani.

Na iste ili slične probleme – od nedostatka novca do pritiska na prevoznike i straha od vanrednih tehničkih pregleda, inspekcija i zatvaranja firmi – žale se i u drugim gradovima. Zato odlazak planiraju privatnim automobilima.

Uprkos preprekama, Đilas očekuje veliki broj ljudi. „Nemamo mogućnosti da finansiramo, kao što može predsjednik, niti možemo da dajemo nekome radnu obavezu da dođe na protest, to je besmislica. Ali bio sam proteklih nedjelja i govorio na raznim mjestima i iz svakog mjesta će doći makar oni koji su vodili protest. Oni će donijeti svoj transparent i mislim da će svako moći da vidi da je cijela Srbija u protestu zbog svega što nam se dešava i da će to biti sjajna slika i poruka", kaže Đilas.

Serbien Proteste in Belgrad
Foto: picture-alliance/dpa/F. Babic

Dolazak najavljuje i Građanski front. Radomir Lazović iz Inicijative „Ne davimo Beograd", koja je jedna od članica Fronta, kaže da će se oni okupiti ispred zgrade Beograđanke pod sloganom „Pobunjeni gradovi".

„U raznim krajevima Srbije postoje nevjerovatne stvari koje smo gledali, mehanizmi otimanja javnih dobara, i dodajemo i te probleme na spisak svih onih zahtjeva koji su već iznošeni – slobodni mediji, slobodni izbori i suprotstavljanje nasilju", kaže Lazović za DW.

Produbljivanje jaza

Retorika između vlasti i opozicije se zaoštrava. Prema brojnim svjedočenjima ljudi na društvenim mrežama, vladajuća stranka svakodnevno poziva građane na dva velika skupa. Prvi je u četvrtak u Novom Sadu, a drugi 19. aprila u Beogradu. Predsjednik Aleksandar Vučić ga najavljuje kao najveći u istoriji Srbije i negira da se radi o kontramitinzima. „Pa niko ne zakazuje ništa u istom danu. Ili valjda hoćete da zabranite slobodu i pravo nekom na javno okupljanje", rekao je Vučić novinarima u Loznici gdje je boravio u okviru kampanje „Budućnost Srbije".

„Vlast želi da pokaže da može da dovede nekoliko puta više ljudi od opozicije. To se ne može spriječiti i to ste imali na gotovo svim protestima koji su proteklih deset godina hit u svijetu. Arogantna i autoritarna vlast uvijek primjenjuje tu vrstu treninga", kaže o tome profesor na Fakultetu političkih nauka Zoran Stojiljković.

Najave kontramitinga prate i naslovnice tabloida sa kojih se direktno najavljuje rat. „Od toga da će biti državni udar, puč, revolucija, da su angažovani ukrajinski specijalci koji će da pucaju… Da je ovo neka normalna zemlja, tužilaštvo bi već reagovalo, jer to je prosto širenje panike", ističe Dragan Đilas.

Sa naslovnica, pritisak se ovog puta seli i u realnost, jer je vlasnik televizije Pink Željko Mitrović najavio da će pokrenuti turneju pod sloganom „Stop nasilju, samo ljubav", u okviru koje će „u stopu pratiti" demonstrante i puštati im muziku sa kamiona. Mitrović nije pristao da govori za DW o tome.

Protest gegen die Regierung im Zentrum Belgrads
Foto: Reuters/M.Djurica

MUP je međutim u srijedu zabranio Mitroviću takav skup, potvrđeno je za DW.

„I kad nema kamiona, Željko Mitrović prati demonstrante svojim televizijama već jako dugo. Mi smo se stotinu puta našli na tim kanalima gdje nam se prijetilo, gdje su nam se glave zaokruživale", kaže o tom pokušaju performansa Lazović.

„Da komentarišem Željka Mitrovića i njegovo ludilo je ispod svakog nivoa. Ako nadležni organi to ne spriječe, spriječićemo mi sa našim redarima", rekao je Đilas za DW prije nego što je saopštena odluka MUP-a.

„Odlučujuća bitka" ili zamajac?

Šta u takvoj atmosferi uopšte može da se očekuje od pompezno najavljenog protesta? Ništa spektakularno, kaže Stojiljković. „Treba dimenzionirati zahtjeve. Zahtjev za ostavku nekoga ko uporno neće da je podnese, zahtjev je koji pokazuje da je on kod vas izgubio kredibilitet, ali nije nešto što je operativno. Ako imate vlast koja uporno izbjegava svaku vrstu pregovora, treba tu da je gađate", kaže naš sagovornik, smatrajući da bi blokiranje saobraćajnica „samo uplašilo ljude".

U Inicijativi „Ne davimo Beograd" kažu da u subotu očekuju veći broj ljudi, ali da ne vjeruju u odlučujuće bitke i najavljuju protest 24. aprila, kada će biti tri godine od rušenja u Hercegovačkoj ulici. „Vjerujemo u kontinuiranu borbu koja mora da se vodi i nakon nekog velikog protesta. Mislimo da je to nedostajalo i Petog oktobra, sa kojim se ovaj protest često poredi", kaže Lazović.

Više optimizma stiže od onih koji su vodili proteste 5. oktobra. Jedan od lidera Otpora i osnivač Egzita Bojan Bošković slaže se da je najbolje insistirati na fer uslovima izbora. „Ali potrebno je da ti fer uslovi traju neki normalan vremenski period kako bi opozicija mogla da objasni ljudima u čemu je razlika između njih i Aleksandra Vučića", kaže Bošković za DW i dodaje: „U ovakvoj atmosferi šizofrene kontrole, koji nam drugi način ostaje osim da se izađe na ulicu? I tako do generalnog štrajka, vjerovatno."

Serbien Protest gegen Präsident Aleksandar Vucic in Belgrad
Foto: DW/S. Kljajić

Ko neće doći?

Dok parolom pozivaju na jedinstvo, i dalje se vodi tiha rasprava između „desnice" i „ljevice" ili onoga što se pod time razumije. Gostujući u „Utisku nedjelje", lider Dveri Boško Obradović potvrdio je ranije stavove o recimo Paradi ponosa i oživio debatu mogu li desni i lijevi zajedno.

„To razumijem kao ledenu noć u kojoj psi i mačke spavaju zajedno", objašnjava profesor Zoran Stojiljković. „Kad budete dobili normalan politički prostor, nije nevjerovatno da će se to naći kao konkurentne političke grupacije. Za sada je razlog preživljavanja, borba oko elementarnih uslova i oko bitnih vrijednosti oko kojih su se mogli dogovoriti", kaže Stojiljković.

Iz Građanskog fronta kažu da ih „desničarenje" odbija od protesta, ali dolaze kako bi podržali nezadovoljstvo građana. „Mislim da ne treba s Vučićem da se nadigravamo po pitanju nacionalizma, već da se okupimo oko ideja solidarnosti, socijalne sigurnosti", kaže Radomir Lazović.

Artikulacije takvih zahtjeva, mogla bi na ulice izvesti i radnike koji, prema istraživanjima, nisu značajnije zastupljeni u protestima. „Svuda u svijetu imate proteste kao proteste mladih obrazovano-urbanih, srednje klase koja je relativno pristojno živjela", kaže Stojiljković.

„Ona ima prostora da se bavi demokratskim pravima i slobodama, povremeno pomene i socijalne razlike, nesigurnost i prekarizaciju, ali to nikome ne adresira i ništa konkretno niste čuli. Bez toga teško da možete da imate više radnika u tim protestima", zaključuje Stojiljković koji je i predsjednik sindikata „Nezavisnost".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android