″Srbija nije demokratija″ | Politika | DW | 22.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

"Srbija nije demokratija"

Demokratija je dovedena u pitanje, kažu sagovornici DW. Izlaznost pak ne dopušta da se zagovornici bojkota osjećaju trijumfalno. U nedjelju je SNS osvojila dvotrećinsku većinu. U skupštini su još SPS, SPAS i manjine.

Nakon ubjedljivog trijumfa Srpske napredne stranke na opštim izborima, i fijaska opozicije koja je na njih izašla, Srbija praktično u narednom sazivu parlamenta neće imati opoziciju, ocjenjuje za DW politikolog Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.

„Imaćemo skupštinu u kojoj će opoziciju izigravati Aleksandar Šapić i stranke nacionalnih manjina, koje zapravo nikada nisu bile temeljna opozicija. To će biti jedan čudan parlament", kaže Spasojević.

Pročitajte još: Pobijediće Vučić, „otac nacije, vođa i spasilac“

Kakav to utisak ostavlja o stepenu demokratije u Srbiji? Spasojević kaže da smo nakon ovih izbora saznali samo nešto što već znamo. „Srbija nije demokratija, izbori nisu fer i pošteni, i bojkot opozicije je doveo do toga da se to sada vidi u potpunoj mjeri."

Naš sagovornik dodaje da izlaznost ipak „nije bila toliko manja da bismo govorili o snazi opozicionog bloka". „Mislim da ćemo stoga u narednom periodu najviše ličiti na Mađarsku. Dakle, sistem u kojem imate jednu veliku stranku i nekoliko malih, koje zapravo nisu ni prava opozicija."

„Transmisija vrhovne volje"

Novinar Đorđe Vlajić za DW kaže da će Srbija imati „hibridni sastav parlamenta kao posljedicu hibridnih izbora u hibridnoj državi. Ključni rezultat izbora je da je dovedena u pitanje demokratija. Sada je samo ozbiljno učvršćen postojeći sistem transmisije volje vrhovne vlasti odnosno vrhovnog vladara."

Pročitajte još: Njemačka štampa: Srbija ide ka jednopartijskoj državi

Vlajić primjećuje da smo na ovim izborima imali „one koji su izvedeni na izbore, i one koji su išli da glasaju. To pokazuje i nagli porast broja izašlih po satima".

„Tako vidim i bojkot, koji je doveo do toga da jedan dio stanovništva, prije svega srednje građanske klase, nema predstavnike u parlamentu. To dodatno dovodi u pitanje demokratičnost parlamenta, demokratičnost izbora i demokratičnost vlasti", dodaje iskusni novinar.

Previsok prag za mnoge

Pojedine opozicione partije su, možda privučene sniženim cenzusom od tri odsto, ipak odlučile da izađu na izbore, ali se pokazalo da je i taj prag bio previsok. Dušan Spasojević tu vidi dvije grupe političkih stranaka.

„Sa jedne strane su četiri desničarske stranke, koje zajedno imaju nekih deset procenata, i to su zapravo bačeni glasovi. A sa druge strane su Ujedinjena demokratska Srbija (UDS) i Pokret slobodnih građana (PSG), čiji birači očigledno nisu prihvatili promjenu odluke o izlasku na izbore u posljednjem trenutku", ističe Spasojević.

Kad se podvuče crta, kaže Spasojević, samo je izoštrena slika stanja u Srbiji: „Ali, šta ćemo da radimo sa tom slikom, to je pitanje za milion dolara.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android