Srbija nasukana, razočarana, a i ljuta!

Razočarenje i ljutnja su samo neke od emocija u srpskoj političkoj javnosti nakon odluke Savjeta Evropske unije da odloži konačan stav o kandidaturi Srbije za prvu polovinu naredne godine. Gomila emotivnih i manje emotivnih reakcija preplavila je srpske medije, u kojima političari sada pokušavaju da svaki na svoj način nekako utješe javnost zbog negativnih vijesti iz Brisela. Pored izliva malodušnosti, ipak je još uvijek dosta onih glasova koji upozoravaju da ovo nije kraj evropskih integracija Srbije i da će Srbija nastaviti taj proces.

Isti problemi i u martu naredne godine

Vlasti sada pokušavaju da koliko god mogu umanje političku štetu, koju je proizvela odluka Evropske unije, ocjenjuje za Dojče vele Vladan Marjanović, glavni urednik diplomatskog biltena VIP. Međutim, ako je to neka utjeha, mora se reći da je odlaganje roka za odluku o kandidaturi Srbije na neki način nusproizvod problema u kojima se našla sama Evropska unija. S druge strane, postavlja se pitanje šta se do februara ili marta može sve ispuniti sa spiska zahtjeva, koji se prije svega odnose na poboljšanje odnosa sa Prištinom, kaže Marjanović:

„Gledajući taj spisak zahtjeva, nekako mogu da zamislim da se prije ili kasnije skoro sve sa tog spiska riješi, izuzev jedne stvari, a to je zahtjev koji je ljetos u Beogradu iznijela Angela Merkel, da se raspuste sve institucije Srbije na sjeveru Kosova. Ja prosto ne vidim kako to ova, ili bilo koja druga vlada, može da uradi. Jer, to već prevazilazi granice odnosa sa EU i to je nešto što bi značilo da država sama sebi oduzima suverenitet na jednom dijelu teritorije, bez obzira na realno stanje koje znamo kakvo je. Tako da mislim da ćemo se februaru ili martu, ponovo naći u vrlo sličnoj situaciji kakvu imamo već sada, i da će ponovo biti problema za Srbiju.“

Šta se može ispuniti?

Srbija do marta mora da pokuša da se koncentriše na sve ono što sama može da uradi i ispuni od zahtjeva Evropske unije, smatra Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije. U tom smislu, trebalo bi prekinuti sa oštrom i prilično neprimjerenom kritikom, i sa pravdanjem javnosti kako je u pitanju smišljanje novih uslova za Srbiju, kaže Milićeva i dodaje da bi posebno što prije trebalo zaustaviti „taj jedan talas oštre kritike i razočarenja prema Njemačkoj, a fokusirati se na to kako je i zašto u interesu Srbije da se implementira ono što je do sada dogovoreno i zašto je zaista glupo getoizirati kosovske institucije, koje smo i mi prepoznali činjenicom da smo sa njima u tehničkim pregovorima oko toga“.

Bez posljedica po srpsko-njemačke odnose

Vladan Marjanović smatra da je odijum koji se sada pojavljuje u srpskoj javnosti prema njemačkoj politici, sličan onome koji je do prije nekoliko mjeseci imala Holandija, zbog prepreka koje je postavljala zbog Haga. To i nije tako neočekivano, jer je teško da ostane neprimijećeno kako je Njemačka od ovog ljeta postala izrazito zahtjevna prema Beogradu, kaže Marjanović:

„Ali, ne vjerujem da će to imati bilo kakve praktične negativne posljedice po naše odnose. Najprije, oni su već dovoljno hladni u političkom smislu i teško da odnosi mogu da budu lošiji. Što se tiče ekonomskog aspekta, koji je za nas naročito važan, ne mislim da će bilo koja njemačka firma koja je već u Srbiji, preispitati razloge za svoj ostanak ovdje, ili će neka koja se odlučila da dođe odustati od toga zbog političkih odnosa Berlina i Beograda.“

Ponuda će da izmakne ako se pokaže tvrdoglavost

Lopta je sada u dvorištu Beograda, ili još preciznije, u dvorištu Demokratske stranke, ocjenjuje Jelena Milić. U tom smislu, i Ahtisarijev plan, pa i prijedlog Karla Bilta, zaista su jedan maksimum koji bi Srbija i Srbi sa sjevera Kosova mogli da dobiju u datim uslovima, zaključuje Milićeva:

„Mislim da tu nema mnogo prostora za uključivanje Srba sa sjevera kao treće strane. Mislim da to još uvijek spada u nadležnost i dogovor Beograda i Prištine, i međunarodne zajednice. Srbija stoga mora da razumije da to što sada stoji kao ponuda, koja će takođe možda teško da se realizuje, može da nam izmakne ako pokažemo tvrdoglavost i neracionalnost.“

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Marina Martinović