Srbija ima dogovor s Austrijom o povratu izbjeglica | Politika | DW | 21.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Region

Srbija ima dogovor s Austrijom o povratu izbjeglica

Srpsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je poslije višemjesečne šutnje priznalo da postoji sporazum o vraćanju migranata iz Austrije. Nejasno je zašto je Srbija taj sporazum potpisala.

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Beogradu već mjesecima ignorira upite medija i oporbenih zastupnika o sporazumu kojim je sa Austrijom dogovorena mogućnost protjerivanja u Srbiju izbjeglica kojima je u Austriji odbijem zahtijev za azil. Takav radni aranžman potpisan je u travnju prošle godine.

Sporazum je iniciran u vrijeme dok je ministar unutrašnjih poslova u Austriji bio Herbert Kickl, jedan od vodećih političara desničarske Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) koja imidž gradi na protivljenju doseljavanja stranaca i liberalnoj politici azila. Međutim, sporazum nije otkazan ni kada je prethodna vlada u Beču pala, a nakon izbora Zeleni zamijenili Slobodarce kao koalicioni partneri Austrijske narodne stranke (ÖVP) kancelara Sebastiana Kurza.

Radni aranžman, koji do sada nije vidjela ni srpska ni austrijska javnost, podrazumijeva mogućnost da Austrija u Srbiju protjeruje ljude koji u Austriji nemaju pravo na azil, na putu do te zemlje su prošli preko Srbije, a njihove matične zemlje ih ne žele primiti.

No kako se tvrdi u Beču, način na koji će se sporazum realizirati još nije detaljno dogovoren te na osnovu njega još nijedna osoba nije vraćena u Srbiju. To sada potvrđuje i srpska strana: "Od 2007. do danas nijedan iregularni migrant iz treće zemlje nije vraćen iz Austrije u Srbiju", piše u odgovoru koji je srpski MUP poslao austrijskom listu Standard, prekidajući šutnju o ovoj temi. U pismu se navodi da, prema sporazumu, Srbija može odlučivati od slučaja do slučaja koga će primiti, a koga neće, te da se ona tu ravna prema vlastitim interesima.

Kako je ranije rečeno u Beču, protjerani migranti bi bili smješteni u srpskim izbjegličkim centrima uz poštovanje ljudskih prava, a trošak smještaja snosila bi Austrija. U srpskom MUP-u navode da Srbija u vezi s ovim do sada nije niti tražila niti dobila bilo kakva financijska sredstva iz Austrije.

Ipak, još je nejasno zašto je vlast u Srbiji mjesecima tajila sporazum, jednako kao što je nejasno zašto ga je uopće potpisala odnosno što je dobila zauzvrat. 

Izbjeglice bi, prema sporazumu, trebale biti vraćene u Srbiju

Izbjeglice bi, prema sporazumu, trebale biti vraćene u Srbiju

"Priča o naseljavanju je besmislena"

"Ako je riječ isključivo o odbijenim tražiteljima azila koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje podrijetla, zaista se postavlja pitanje što bi oni onda radili u Srbiji", kaže za DW Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava. "To je potencijalno preuzimanje dijela prljavog posla koji Europska unija već obavlja kroz sporazum s Turskom i slanjem Fronteksa u Grčku i Italiju, gdje već postoje hot-spotovi."

Dio srpskih desničara je vijest o sporazumu s Austrijom dočekao kao potvrdu da postoji "plan o naseljavanju migranata". "Imam dojam da je to dio koncesije koju je naša vlast spremna platiti da bi dobila podršku zapadnih centara moći za ostanak na vlasti", rekao je u siječnju za DW Boško Obradović, lider "Dveri".

"To ne bi bilo naseljavanje migranata, već masovno i kolektivno pritvaranje ljudi", kaže pak Kovačević. "Priča o naseljavanju je besmislena i smiješna - ne možete nekoga naseliti negdje protivno njegovoj volji."

Naš sugovornik podsjeća da su desetine tisuća stranih državljana vraćane u Srbiju prema sporazumu s Europskom unijom o readmisiji koji je potpisan 2007. godine. "Svi ljudi koji su vraćeni iz Mađarske bili su prekrašajno kažnjavani i pušteni da nastave put dalje. Dakle ni ti vraćeni nisu imali namjeru ostati u Srbiji. Jedini način da se tu zadrže je otvaranje velikih pritvorskih centara, što je apsolutno neprihvatljivo sa stajališta međunarodnog prava i ljudskih prava", dodaje Kovačević.

Borko Stefanović, zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde, za DW naglašava da je glavno pitanje zašto je srpska vlast potpisala sporazum, a onda "lagala" o tome. Aranžman s Austrijom on vidi u nizu drugih sporazuma koji se dogovaraju daleko od očiju javnosti, poput ustupanje Rudarsko-topionišarskog bazena Bor Kinezima, kupovina oružja od Rusa, davanje američkoj firmi da "preskupo" gradi autoput, ili dogovor sa njemačkom Službom za zapošljavanje o "izvozu" medicinskih radnika.

"Tako je Aleksandar Vučić poklonio kancelaru Kurzu prihvat migranata", kaže Stefanović. "Zauzvrat, Vučić onda priča kontroliranim medijima da su mu svjetski državnici prijatelji i da on sa njima sve rješava."

Izbjeglički centri krcati

U Beču je otkrivanje tog dogovora diglo više prašine nego u Beogradu. No kad se podvuče crta, "plan nikada nije realiziran i nema realnih šansi da će biti", ocjenjuje bečki list Standard. On dodaje da su srpski kapaciteti za smještaj izbjeglica i tražilaca azila već sada ionako prepunjeni.

Kako je nedavno objavio Vojvođanski istraživački centar,u Srbiji trenutno boravi 8.823 migranta koji su raspoređeni u 20 centara uključujući i privremene u Moroviću i Miratovcu. Centri su krcati, zajedničke prostorije se ponegdje pretvaraju u spavaonice, drugdje se postavljaju šatorska naselja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android