Srbija i suočavanje sa prošlošću

Ugledni njemački list „Süddeutsche Zeitung“ u svom komentaru piše:

„Srbija se teško suočava sa njenom ne tako davnom prošlošću. Tek deset godina nakon masakra u Srebrenici u julu 1995.godine, jedan predsjednik Srbije je došao u taj grad kako bi sudjelovao na komemoraciji ubijenim Bošnjacima. Potom je potrajalo daljih pet godina da bi konačno Skupština Srbije u Beogradu usvojila spornu rezoluciju kojom je osudila ubistvo – kako je navedeno - najmanje 7.000 Bošnjaka. Tek 2011., dakle 16 godina nakon masakra u Srebrenici, kao glavnoosumnjičeni za zločine je uhapšen bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

I sada je uslijedilo izvinjenje predsjednika Srbije Tomislava Nikolića. Pri tome je sam postupak manje vrijedan pažnje – naime, već Nikolićev prethodnik je zbog počinjenih zločina uputio izvinjenje. Ono što je više vrijedno je osoba koja je to uradila: dakle Nikolić, nekadašnji huškač, koji je Tribunal za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije prezrivo nazivao „inkvizicijom“ i koji se sada služi pomalo Kleistovskom patetikom (Heinrich von Kleist – njemački dramatičar, pripovjedač i poblicista koji je živio u periodu od 1777. do 1811. godine. Poznat po patetičnoj literaturi iz perioda njemačkog romantizma). To što će se Nikolić, kako sam kaže, „na koljenima“ zbog Srebrenice moliti za pomilovanje Srbije pokazuje da se vlada u Beogradu trudi da preuzme odgovornost za krivicu iz prošlosti. U takvu politiku normalizacije spadaju i nedavni ustupci prema Kosovu. U svakom slučaju: pomirenje je ipak nešto više od samo lijepih riječi. U pomirenje spadaju i objektivno informiranje o istoriji, susreti i konkretna pomoć. A Srbija je još uvijek od toga daleko“, piše njemački list „Süddeutsche Zeitung“ u komentaru pod naslovom: „Ubijanje i patetika“.

Preokret?

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u naslovu svog komentara postavlja pitanje „Preokret?“:

„Vijesti iz Srbije daju nadu da će u toj decenijama nacionalizmom pokidanoj zemlji ipak doći do onog što se dešava i u drugim regionima svijeta. Promjene pri tome isključivo vode snage od kojih se to nikada nije očekivalo. Do sada kao ultranacionalista poznati predsjednik Srbije Tomislav Nikolić dramatičnim riječima moli za izvinjenje za ‚zločine' koji su počinjeni nad Bošnjacima Srebrenice. Nekoliko dana ranije, uz posredovanje Evropske unije došlo je do sporazuma Srbije i vlade Kosova. Tu ulogu igra i taktička kalkulacija – riječ je o tome da Srbija jednom želi da postane članica Evropske unije. Mora se ipak priznati da se trenutno preuređuju temelji srpske samorazumljivosti, koje su upravo nacionalisti branili do posljednje kapi krvi. Koliko su te riječi i potpisani sporazum vrijedni, to se mora potvrditi djelima“, piše njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Srpski zločin

Iste novine donose opširan tekst novinara Michaela Martensa, koji pod naslovom „Srpski zločin“, pored ostalog, piše: „Niko se ne bi čudio ako Nikolić u narednim mjesecima, pred jednom drugom publikom, opovrgne svoje retoričko padanje na koljena. Nije prvi put da se Tomislav Nikolić izjasnio o Srebrenici. Na godišnjicu masakra u julu 2007. godine on je rekao: ‚Dok god budem živ niko mi neće smjeti kazati da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić zločinci'. U intervjuu za jednu crnogorsku televiziju je kazao: 'Nije bilo genocida u Srebrenici'. Da li je sadašnje izvinjenje dio jedne velike strategije Beograda u to se u najmanju ruku može posumnjati i to na osnovu Nikolićeve impulzivnosti – iako je pomirenje sa Bosnom i Hercegovinom u interesu Srbije. Normalizacija međusobnih odnosa bi bila dalji korak kojim bi pristupni kandidat Srbija mogla da poveća svoju vjerodostojnost u Evropskoj uniji“, navodi se – pored ostalog – u tekstu novinara lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednik: Mehmed Smajić