Srbija i Kosovo: Privreda kao primjer | Kiosk | DW | 03.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Srbija i Kosovo: Privreda kao primjer

Srbija i Kosovo jesu u političkom sporu, ali Privredne komore usko sarađuju. Takve odnose je, međutim, teško zamisliti na drugim nivoima, piše list „Frankfurter algemajne cajtung“.

Specijalni predstavnik američkog predsjednika Ričard Grenel najavljuje da će Srbija i Kosovo uskoro pregovarati u Vašingtonu, iako za sada nije jasno ko će učestvovati u tim pregovorima. Tim povodom Frankfurter algemajne cajtung piše da je „Grenelov proklamovani cilj da se, kroz ekonomsko približavanje, stvore uslovi za istorijsko političko pomirenje između dvije balkanske države. Takav 'dil' bi njegovom šefu Trampu omogućio da, pozivajući se na navodno riješeni konflikt, zatvori vojnu bazu na Kosovu, što sigurno ne bi bilo loše za kampanju pred predstojeće predsjedničke izbore u SAD.“

U tekstu se podsjeća se da je „Grenel, odmah pošto je imenovan, krenuo u energičnu blic-diplomatiju između Beograda i Prištine. To je početkom godine rezultiralo potpisivanjem nekoliko deklaracija o namjerama: o ponovnom uspostavljanju direktnih železničkih i avio-linija između Beograda i Prištine, kao i o završetku autoputa od srpske do kosovske prijestonice. Moto je glasio: ’Prvo privreda, a onda politika’.“

Čadež: Grenelov pristup je efikasniji

„Da li je moguće ekonomsko približavanje tamo gdje je politička situacija tako bezizlazna ili Grenel, isto kao i njegov šef, samo naduvava stvar“, pita se autor teksta Mihael Martens.

Grenel se poslednjih mjeseci više puta u Beogradu sastajao sa predsjednikom Privredne komore Srbije Markom Čadežom. A Čadež, kako navodi njemački list, „ima samo lijepe riječi o Grenelu“.

„On je za mene osvježenje. Došao je u Beograd i odmah pitao: ’Šta želi privreda? Šta možemo da uradimo da ljudima bude bolje’“, citira Frankfurter algemajne cajtung riječi predsjednika Privredne komore Srbije, ali i napominje da se Čadež uzdržava da direktno kritikuje Evropsku uniju, koja je godinama pokušavala da Kosovo i Srbiju privoli na dijalog. Pa ipak je jasan: „U EU važi da ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori, što ima za posljedicu da između Kosova i Srbije ništa nije dogovoreno, jer ništa nije ni moglo da bude dogovoreno“. 

Ričard Grenel najavljuje da će Srbija i Kosovo uskoro pregovarati u Washingtonu

Ričard Grenel najavljuje da će Srbija i Kosovo uskoro pregovarati u Washingtonu

Čadež smatra da je Grenelov pristup da se prvo riješe faktička pitanja efikasniji. „'Važno je da se razgovori pokrenu, a to je Grenelu pošlo za rukom’, rekao je Čadež i dodao da je to ponovo dovelo do jačeg angažmana EU u regionu – 'a to nije loše‘.“

„Svijetli momenat u srpsko-kosovskim odnosima"

„Takav pristup podržava i predsjednik Privredne komore Kosova, Berat Rukići“, piše njemački list, ali pritom podsjeća da su kosovske kompanije suočene s brojnim ograničenjima „zbog toga što Beograd ne priznaje državnost Kosova“.

„Tako Srbija sa granice vraća kamione sa kosovskim tablicama, a zabranjen je i uvoz i tranzit proizvoda s oznakom ’Made in Kosovo’. To žestoko pogađa kosovske špeditere, ometa srpsko-kosovsku trgovinu i izvoz Kosova u treće zemlje.“

Do rješenja se došlo i bez američke intervencije, zahvaljujući privrednim komorama. „Kosovska Privredna komora je 2015. postala članica Evropske komore, krovnog udruženja evropskih privrednih komora – sa izričitim odobrenjem Srbije“, piše frankfurtskog dnevnika i podvlači da tako nešto na drugim nivoima nije moguće, s obzirom na to da „Beograd kako zna i umije pokušava da spriječi da Kosovo dobije članstvo u međunarodnim organizacijama. Čak se i Privredna komora Srbije do 2015. protivila prijemu Kosovara, ali se to promijenilo s dolaskom novog šefa Komore Marka Čadeža“.

U tekstu se ocjenjuje da je to bio „svijetli momenat u srpsko-kosovskim odnosima“ i na kraju se još jednom citira predsjednik Privredne komore Srbije: „Izgleda mi da je poruka stigla do vlada u Beogradu, Prištini, Vašingtonu i Briselu: potreban nam je ’novi početak’ u našim odnosima, baziran na povjerenju, s pragmatičnim odnosom prema realnosti i jačanju naših ekonomskih veza“.

Priredio Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android