Srbija i dalje sanja podjelu Bosne i Hercegovine?

O tom pitanju se u Novom Sadu raspravljalo u okviru predstavljanja knjige Muhameda S. Mujkića „Bosanski rat Dobrice Ćosića“ u srijedu navečer (21.2.).

Jedan od učesnika, kopredsjednik Igmanske inicijative, Aleksandar Popov, za Dojče vele kaže da je, nažalost, nacionalistička i hegemonistička matrica i dalje dominantna. "To sigurno živi još uvijek u glavama nekih ljudi, ali ljudi koji nažalost imaju i moć", kaže Popov. Prema njegovim riječima, nevolja je u tome što i dalje postoji i živi matrica da je zapravo Bosna i Hercegovina neka vještačka tvorevina i da bi najprirodnije stanje stvari bilo da se Republika Srpska izdvoji i da se završi onaj proces koji je započet ratovima iz devedesetih godina prošlog vijeka, to jest da se zaokruže "srpske zemlje".

"To se može potkrijepiti kroz praktičnu politiku, kroz ono što rade zvanične vlasti, i one koje su bile i ove koje su sada, koje nekritički podržavaju predsjednika Republike Srpske Dodika. Koji malo-malo pa dovodi u pitanje opstanak BiH", ističe Popov. On ocjenjuje da normalizacija odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo nije daleko odmakla, niti teče s nekim entuzijazmom. "To je naša realnost i očito da taj duh i dalje živi. I dalje kao da postoji svijest o mogućem pripajanju RS Srbiji", kaže Popov.

Neki bi još uvijek da crtaju mape po Balkanu...

Nekadašnji bosanskohercegovački političar Muhamed Abadžić takođe smatra da zvanična Srbija nije odustala od "crtanja mapa" po Balkanu. "Ova nova vlast to je i praktično pokazala, kroz izjave predsjednika Srbije Nikolića o Srebrenici i o daljoj budućnosti BiH, koju on ne vidi. A da je više zdravog razuma kod ljudi koji odlučuju u Srbiji, onda bi im bilo jasno da bi njihov ispravniji stav prema BiH i njima više pomogao. Drugim riječima, Srbija bi morala revidirati svoju regionalnu politiku, ali istinski a ne deklarativno. U tom slučaju bi brže ušla u Evropsku Uniju", ocjenjuje Abadžić za Dojče vele.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini se može pomoći, i od strane Srbije i od strane Hrvatske, kao i od drugih, ukoliko se budu poštovale njene institucije u kojima ravnopravno sjede predstavnici i jednog, i drugog, i trećeg naroda.

Dejtonski sporazum kao "ludačka košulja"

Abadžić, međutim, kritički govori i o ulozi međunarodne zajednice u izgradnji funkcionalne bosanskohercegovačke države. "Međunarodna zajednica kaže: evo, dogovorite se vi, što god se vi dogovorite, mi ćemo poštovati. Ali, Dejton je ludačka košulja koju - vidim - sada nažalost pokušavaju navući i Kosovu... I nikada se nećemo moći dogovoriti u BiH da se pomaknemo dalje ako je uslov da se dogovaramo u okvirima Dejtonskog sporazuma. Nema funkcionalne BiH u takvim uslovima, a to znači da nismo sposobni ni za EU", ocjenjuje Abadžić.

Aleksandar Popov slaže se sa Abadžićem i kaže da je međunarodna zajednica mogla učiniti daleko više za BiH, a na prvom mjestu je mogla da utiče na to da se izradi Ustav BiH, koji bi od nje napravio funkcionalnu državu. "Prema tome, ogroman grijeh leži i na međunarodnoj zajednici. Naravno, ne treba skidati grijeh sa naših pleća, jer on jeste dominantan. Ali, ni međunarodna zajednica nije nevina", poručuje Popov.

On upozorava na činjenicu da je opala podrška stanovništva pridruživanju Evropskoj Uniji. "Znači, može se desiti da ljudi kažu: dobro, EU je jako daleko, idemo mi onda svojim putem", kaže Popov.

„Bosanski rat Dobrice Ćosića“

I Popov i Abadžić govorili su u Novom Sadu na promociji knjige Muhameda Mujkića "Bosanski rat Dobrice Ćosića", na kojoj su, zajedno sa autorom, govorili o ulozi javnih djelatnika poput Ćosića u pripremi rata u Bosni i Hercegovini. Popov je tom prilikom oštro kritikovao Ćosića i rekao da ljudi poput njega moraju odgovarati za proizvodnju rata, pošto su ideje poput Ćosićevih "pokrenule horde pljačkaša, zločinaca i ubica".

A autor knjige Muhamed Mujkić rekao je na promociji da je njegova knjiga "samo protest protiv negiranja BiH, koja postoji 1.000 godina". "BiH je preživela stotine režima, preživjeće i ove sada. Nemamo mi zemlju, zemlja ima nas", poručio je Mujkić.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: Marina Martinović