Srbija i BiH – juče, danas sutra | Komentar | DW | 06.05.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Srbija i BiH – juče, danas sutra

U okviru festivala „Dani Sarajeva u Beogradu“ je u četvrtak navečer (05.05.) raspravljano i o slučajevima „Jurišić“, „Ganić“ i „Divjak“, kao i o REKOM-u. Mogla se tako u Beogradu čuti detaljno i bh. strana.

Zastave Srbije i BiH

„Srbija i BiH - juče, danas, sutra“ naziv je jednodnevne konferencije organizovane u okviru festivala „Dani Sarajeva u Beogradu“ u četvrtak 5. maja. Profesori, istoričari, pravnici, novinari te državni službenici razgovarali su na temu identiteta, slučajevima „Jurišić“, „Ganić“ i „Divjak“ te o inicijativi za formiranje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratovima na prostoru SFRJ devedesetih godina - REKOM.

Nenad Šebek, Tanja Tagirov, Danica Vučenić, Dženana Karup Druško, Munib Halilović, Maja Kapetanović na panelu

Učesnici panela na "Danima Sarajeva u Beogradu": Nenad Šebek, Tanja Tagirov, Danica Vučenić, Dženana Karup Druško, Munib Halilović, Maja Kapetanović.

U okviru panela „Problemi u regionalnoj saradnji Srbije i Bosne i Hercegovine“ (slučajevi Ganić, Jurišić, Divjak) publika u Beogradu imala je priliku da čuje Muniba Halilovića iz Tužilaštva za ratne zločine BiH, Maju Kapetanović, pravnu savjetnicu predsjednice Suda BiH, Ivana Jovanovića iz misije OEBS, Dženanu Karup Druško, novinarku magazina „Dani“, Nenada Šebeka iz Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi i Tanju Tagirov novinarku nedjeljnika „Vreme“. Iako su pozvani, predstavnici Tužilaštva za ratne zločine i ministarstva pravde Srbije nisu se pojavili na konferenciji, pa je druga strana, često prozivana među učesnicima, ostala nedorečena.

Dženana Karup Druško pojasnila je ključnu stvar sporenja između Srbije i BiH u slučaju „Dobrovoljačka“, razliku između 2. i 3. maja, jer srbijanska strana objedinjuje ta dva datuma i broj poginulih i ranjenih, iako su u pitanju dvije potpuno različite akcije. Karup Druško smatra da je spajanje oružanog napada 2. maja, kada je Sarajevo trebalo biti presječeno na pola, i 3. maja kada je napadnuta kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici, savršen prostor za politizaciju cijelog slučaja, čemu svjedočimo posljednjih nekoliko godina.

„Srbija ustrajava na istragama za koje nema dovoljno dokaza“

„Politika, i Beograda i Banjaluke je dosta slična kad su u pitanju procesuiranja ratnih zločina. ’Dobrovoljačka’ jeste politički slučaj jer se kroz nju pokušava dokazati da je rat počeo 3. maja, kao što sam i danas pročitala u Politici, što nije tačno. Do tada je gorilo pola BiH. Desio se 2. maj kad je pokušano da se presječe Sarajevo, napad u kojem su direktno učestvovale snage JNA. Jako je bitan taj kontekst koji se potpuno ignorira kad se govori o Dobrovoljačkoj ulici. Već do 2. maja politika Srbije i JNA u BiH je shvaćena kao agresorska jer je bilo jasno na koju se stranu stavljaju i šta rade“, kazala je novinarka Dženana Karup Druško. Ona je istovremeno istakla da je trenutno vidljiv zastoj u istrazi u Tužiteljstvu BiH jer se vodi paralelna istraga u obje zemlje. Taj zastoj je prouzrokovan nesaradnjom Srbije koja neće da dozvoli ispitivanje preostalih svjedoka, dodala je Karup Druško.

Jovan Divjak u Sarajevu

Jovan Divjak

„Tužiteljstvo Srbije je odbilo da pruži pomoć u saslušanju svjedoka, uz obrazloženje da oni nisu nadležni. Srbija je zbog paralelnih istraga u ovim slučajevima doživjela blamažu, to su sve bili šamari za srbijansko pravosuđe. Međutim, nastavili su istim putem; uporno se istrajava na nekim istragama za koje se zna da nema dovoljno dokaza. No, bez obzira na to, ja ću biti zadovoljna kad Tužilaštvo BiH podigne imenom i prezimenom optužnicu protiv onih koji su ubili te ljude u Sarajevu. To je jedna etiketa koja visi kao zvono nad Sarajevom i ne treba da se odugovlači. Presuda londonskog suda je bila vrlo jasna, Srbija pravi politički slučaj i nema dovoljno dokaza ni za jedno od ova tri imena, a ni za Tihomira Purdu“, istakla je Karup Druško.

Halilović: očito ne postoji dobra volja za rješavanjem

Nemogućnost saslušanja svjedoka je, i prema riječima jednog od tužilaca iz Tužilaštva za ratne zločine u BiH, Muniba Halilovića, glavni razlog zašto taj predmet nije završen, iako ga je Haški sud prije nekoliko godina predao u nadležnost BiH.

„Da bi završili predmet treba nam pomoć iz Srbije. Veliki broj ljudi iz kolone, dakle naših potencijalnih svjedoka, živi danas u Srbiji. Mi nijednu procesnu radnju ne možemo poduzeti u Srbiji bez pomoći Srbije, čak i ako bismo htjeli saslušati svjedoka u ambasadi opet nam treba njihova saradnja da dođemo do adrese i sl. Koliko ja znam kad je Tužilaštvo BiH u pitanju, samo taj dio predmeta 'Dobrovoljačka' je ostao neriješen. Dobra volja očigledno ne postoji, jer da je postojala do sada bi to bilo završeno“, naglasio je Halilović.

Potjernice koje je Srbija raspisala za građanima BiH i Hrvatske su, prema tvrdnji Tužilaštva za ratne zločine Srbije i Ministarstva pravde, ušle u proces revizije. Međutim, svi sporni slučajevi koje je Srbija izgubila, odnosno odbijen joj je zahtjev za izručenjem i javno je priznala da nema dokaze, prošli su prethodne revizije.

Tužilaštvo Srbije na meti kritika javnosti

„Ovdje nije problem u pravu. Ovdje je problem što se tim slučajevima daje politička i - što mislim da je još gore i opasnije - pokušava se dati određena istorijska dimenzija. U Srbiji se smatra da je Dobrovoljačka ulica bio veliki nepojamni zločin nad srpskim narodom, čak su u medijima pravljena neka poređenja sa Srebrenicom, a to se doživljava kao nepriznavanje srpskih žrtava jer do sada niko nije odgovarao pred sudovima drugih zemalja za te žrtve, dok se u BiH doživljava da Srbija želi da mijenja istoriju, da pokaže da je bila žrtva a ne agresor. Problematizovanje ovih problema je korak nazad u odnosima BiH i Srbije“, pojasnio je Ivan Jovanović iz Misije OEBS u Beogradu.

Činjenicu da se niko iz nadležnih institucija Srbije nije pojavio na panelu, iako su njihove kolege iz BiH došle kako bi se debatovalo o ovim temama, Tanja Tagirov, novinarka nedjeljnika „Vreme“ Tanja Tagirov komentariše: „Pretpostavljam da nisu došli upravo zato što su posljednjih mjeseci na jakoj meti kritika zbog ova tri slučaja. Očito da pokušavaju izbjeći te neke teme gdje bi morali odgovoriti na neke dileme koje smo mi danas ovdje iznijeli“, pojasnila je Tagirov.

Vladimir Vukčević

Vladimir Vukčević

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević u martu 2011. godine održao je konferenciju za novinare u Beogradu povodom pomenutih slučajeva, gdje je, između ostalog, pozvao nadležne da ga smijene ako ne radi dovoljno dobro taj posao. Tada je pročitao imena ubijenih i ranjenih zbog kojih Srbija ima raspisane potjernice za slučaj „Dobrovoljačka“. (Podaci o tome su takođe oprečni: Vukčević je tada naveo da je 18 ljudi stradalo, a 21 osoba ranjena; prema podacima Haškog tribunala u Dobrovoljačkoj je 3. maja ubijeno šest osoba, op. au. i ur.).

Vukčević je takođe istakao da je puštanje Ejupa Ganića na slobodu bio politički čin i da Srbija nastavlja istragu protiv njega jer postoje osnovane sumnje u umiješanost. U gotovo svim srbijanskim medijima slučaj „Dobrovoljačka“ tretiran je na isti način: broj žrtava je veći i spojena su dva dana, mada se javno pominje samo napad na kolonu JNA. Druga strana u ovom slučaju, dakle glas iz BiH, na Danima Sarajeva se sada mogao čuti, znači, u Beogradu.

Podsjećanje Beograđana na dan kad je počela opsada Sarajeva

„Važno je danas ovdje (u Beogradu) pričati jer srpska javnost se još nije suočila sa onim što je u ime građana Srbije devedesetih rađeno u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. I dalje se rat u BiH ovdje gleda kao nacionalno-vjerski sukob između tri naroda. I dalje se traži ravnoteža krivnje, vjerovatno zato što je BiH potpuno podijeljena na ta dva eniteta u kojem je RS prilično samostalna i prilično postupa mimo odluka države. Tome doprinosi i činjenica da se Srbija, politički pokazavši da se bavi i 'svojim žrtvama', krenula u procesuiranje ova tri posljednja slučaja, i na međunarodnom planu se okliznula“, pojasnila je Tanja Tagirov.

Plakat Dani Sarajeva u Beogradu 2011

Peti po redu Dani Sarajeva u Beogradu

Na panelu se razgovaralo o mnogim problemima, između ostalog, javnim tvrdnjama da saradnja između tužilaštava postoji, dok se na praktičnom nivou vidi da ona ne protiče sjajno, kako je istaknuto; o nadležnosti u ovim slučajevima i moralnom pravu Srbije da traga za osumnjičenim zločincima u drugim zemljama, protiv kojih se vode postupci, dok, kako kaže Halilović, ne dira one koji slobodno šetaju Srbijom, a protiv njih postoje svi dokazi da se pokrene istraga.

Festival „Dani Sarajeva u Beogradu“ održava se petu godinu zaredom i ovaj put traje najduže, od 1. do 7. maja. Festival organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava iz BiH i Srbije, a osnovna ideja jeste podsjećanje Beograđana na dan kad je počela opsada Sarajeva 1992. godine – kroz kulturu, umjetnost ali i panel diskusije.

Autorka: Žarka Radoja

Odg. urednica: Marina Martinović