Srbija dovršava ograđivanje Balkana | Evropa | DW | 25.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Srbija dovršava ograđivanje Balkana

Vučić je u jeku izbjegličke krize tvrdio da Srbija neće praviti „Aušvic“ i dizati ograde. Sada to više ne važi, piše Frankfurter algemajne cajtung. Ograda kod Preševa pravi problem i lokalnim Albancima.

„Preševska dolina, smještena na području kojem je istorija okrenula leđa, postala je zbog svog položaja mjesto velikog događanja: tu prolazi glavni krak Balkanske rute, preko koje je od 2015. više od milion migranata otišlo u Austriju, Njemačku, Švedsku i druge bogate evropske države", piše Frankfurter algemajne cajtung.

Novinar Mihael Martens prenosi detalje razgovora sa Šćiprimom Arifijem, predsjednikom Opštine Preševo, koji je prvi javno progovorio o podizanju ograde sa bodljikavom žicom na području koje graniči sa Sjevernom Makedonijom. Prema njegovim informacijama, radi se o poduhvatu Srbije i Evropske unije, premda su iz Brisela to demantovali.

„Teško je dokučiti koja je verzija tačna, jer Beograd uporno ćuti o izgradnji ograde na granici. Ministarstva unutrašnjih i spoljnih poslova, kao i kabinet predsjednika Aleksandra Vučića, koji u Srbiji odlučuje o svim bitnim stvarima, do sada su više medijskih upita ostavili bez odgovora", piše list.

„Barem se iz Ministarstva finansija moglo doznati da ograda treba da služi 'zaštiti državnih granica' kako bi se u slučaju 'ilegalnih masovnih prelazaka granice' spriječilo 'širenje novog korona-virusa'. U svakom slučaju, izgradnja ograde predstavlja zaokret politike Beograda", konstatuje Frankfurter algemajne cajtung.

List podsjeća da je Vučić, tada kao premijer, tokom 2015. i 2016. više puta naglašavao da su izbjeglice „očajnici, a ne kriminalci i teroristi", da se distancirao od odluke Viktora Orbana da Mađarska gradi žicu na granici sa Srbijom, te da Srbija neće dizati zidove niti „živjeti u Aušvicu".

Grenze zwischen Nordmazedonien und Serbien (DW/J. Djukic Pejic)

Tabla u selu Miratovac u Srbiji na granici sa Sjevernom Makedonijom

Sada Srbija kompletira ograđivanje Balkana, navodi list. „Počela je Grčka, kada je ogradom utvrdila dio svoje kratke kopnene granice ka Turskoj u Trakiji, gdje u većem dijelu rijeka Marica čini prirodnu granicu", piše u tekstu o potezu Grka od prije desetak godina. Zatim je 2013. Bugarska zagradila dio granice ka Turskoj, a slijedila je Mađarska u ljeto 2015. i Sjeverna Makedonija koja je podigla žičanu ogradu ka Grčkoj 2016.

„Srbija, dakle, izgradnjom ograde slijedi regionalni razvoj koji traje jednu deceniju", dodaje Frankfurter algemajne. „Slike koje su prikazali srpski mediji pokazuju dvoredu ogradu poput one mađarske: nakon prve ograde, poslije par metara slijedi još jedna, još bolje utvrđena. Tako bi trebalo da budu zadržane osobe koje prođu prvu ogradu, prije nego što savladaju i drugu. Nejasno je koliko će duga biti ograda, da li će pokriti cijelu srpsko-sjevernomakedonsku granicu ili samo dijelove."

pročitajte još: Misteriozna ograda protiv migranata

Predsjednik Opštine Preševo Arifi rekao je da ne želi da sudi o tome da li je ograda potrebna ili ne, već da ga zanima dobrobit njegovih građana. Na tromeđi Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova žive gotovo isključivo Albanci, kojima ograda otežava putovanja.

Arifija posebno zanima mali granični prelaz između Miratovca na krajnjem jugu Srbije i Lojana na sjeveru Sjeverne Makedonije. On je zatvoren 1992, i nikada više nije otvoren, uprkos prošlogodišnjoj odluci parlamenata u Skoplju i Beogradu da se prelaz otvori.

„Lokalno stanovništvo usloviće podršku gradnji ograde sa ponovnim otvaranjem ovog graničnog prelaza. Sve dok je on zatvoren, ljudi će se protiviti izgradnji granične ograde", dodao je Arifi u razgovoru za FAZ.

priredio Nemanja Rujević