Srbija – čvorište migrantskih ruta? | Kiosk | DW | 27.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Srbija – čvorište migrantskih ruta?

Nema dokaza da Srbija namjerno u zemlju pušta državljane Indije, Burundija ili Tunisa kako bi se vršio pritisak na granice EU, piše „Noje cirher cajtung“. Ipak, Zapad je nezadovoljan viznom politikom Srbije.

U jeku rata u Ukrajini i egzodusa tamošnjeg stanovništva, druga izbjeglička kretanja nisu više u fokusu javnosti iako one itekako postoje, piše Noje cirher cajtung. „Prije svega preko takozvane Balkanske rute ponovo više ljudi ide u pravcu zapadne i sjeverne Evrope", navodi list.

Posljednjih sedmica su se o tome oglasili zvaničnici više zemalja. Tako su u Švajcarskoj rekli da je u prvom polugodištu trostruko više migranata zaustavljeno na Balkanskoj ruti nego u istom periodu prošle godine. U Bavarskoj se navodno posljednjih mjeseci upetostručio broj pridošlih migranata. U Austriji je do sada ove godine primljeno više zahtijeva za azil nego u cijeloj prošloj godini.

„Nova dinamika je u fokus postavila prije svega jednu zemlju: Srbiju“, piše švajcarski list. „Jer, jačanje migracionih struja dijelom se zasniva na građanima onih država kojima nije potrebna viza za ulazak u Srbiju, ali jeste za šengenski prostor. Tu spadaju Tunis, Egipat, Indija, Burundi ili Kuba."

Serbien, Majdan | Migranten

Da li sada Rusija pokušava preko Srbije izvršiti pritisak na granice EU?

„Te osobe putuju legalno preko aerodroma u Beogradu i pokušavaju da se domognu šengenskog prostora direktno ili preko Rumunije do Mađarske“, navodi Noje cirher cajtung. „Recimo, Austrija je ove godine registrovala po više od sedam hiljada zahtjeva za azil od građana Indije i Tunisa.“

List se poziva i na riječi švajcarske članice Saveznog vijeća (vlade) Karin Keler-Zuter koja je nedavno izjavila da su istočnoevropske partnerske zemlje upozorile da postoje sličnosti s dolascima iz Srbije i onima iz Bjelorusije prije godinu dana. Tada su vlasti u Minsku privlačile migrante jeftinim letovima, a onda su ljudi pokušavali da uđu u Poljsku.

„Time je trebalo staviti EU pod pritisak", piše švajcarski list. „Da li sada Rusija pokušava da ponovi tu mustru preko Srbije, svog najbližeg partnera u jugoistočnoj Evropi? Naposljetku, nema polja na kojem je lakše skršiti evropsko jedinstvo od pitanja migracija."

Nisu razlog samo bezvizna putovanja

Međutim, na upit lista u švajcarskom Departmanu unutrašnjih poslova kažu da nemaju dokaza za ovu tezu.

Novinar nije našao dokaze ni u razgovoru s onima koji u Srbiji prate migracije i pomažu izbjeglicama. Tako je Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila rekao da je u Beogradu najmanje deset hiljada migranata, dvostruko više nego krajem prošle godine, te da je državni sistem prihvata preopterećen. Prema Đuroviću, toliko povećanje broja ljudi ne može se objasniti samo bezviznim putovanjima.

Milica Švabić iz organizacije klikAktiv koja nudi pravnu pomoć, rekla je da najveći broj migranata na Balkanskoj ruti i dalje potiče iz Sirije i Avganistana, te da mnogi dolaze preko Turske gdje su godinama boravili. Prema njenim riječima, represivna politika Turske i Grčke u posljednje vrijeme šalje sve više ljudi na put Balkanskom rutom.

„Ova pravnica ipak potvrđuje da u improvizovanim smještajima na sjevernoj granici Srbije, gdje se migranti pripremaju na prelazak mađarske ili rumunske granice, zbilja ima sve više osoba iz Burundija, Tunisa ili Indije", navodi list.

Serbien Kikinda Camp

I u Srbiji se povećava broj tražilaca azila

„Prilagoditi viznu politiku šengenskom prostoru"

Noje cirher cajtung dalje piše da srpski stručnjaci za migracije ne vide dokaze da Srbija namjerno pušta više migranata u zemlju. Prema rečima Radoša Đurovića, Srbija time ništa ne bi dobila jer je ionako migraciona tampon-zona u koju mađarski i hrvatski graničari pušbekovima vraćaju migrante. Uz to, dodaje Đurović, u Srbiji se povećava broj tražilaca azila recimo iz Burundija, što nije u interesu Beograda.

Švajcarska ministarka Keler-Zuter pozvala je nedavno Srbiju i druge zemlje regiona da prilagode viznu politiku šengenskom prostoru. Slično je govorila i njemačka ministarka unutrašnjih poslova  Nensi Fezer.

Milica Švabić za švajcarski list kaže da će Beograd vjerovatno pokleknuti pod tim zahtjevima. Ona podsjeća na 2018. godinu kada je Srbija, poslije samo godinu dana, ukinula bezvizni režim sa Iranom nakon pritiska EU.

Priredio: N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije