Srbija će izbjeći vraćanje imovine Nijemcima? | Evropa | DW | 11.09.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Srbija će izbjeći vraćanje imovine Nijemcima?

Neke odredbe Zakona o restituciji koji je u izradi ukazuju na to da Srbija želi da izbjegne vraćanje imovine Nijemcima protjeranim nakon Drugog svjetskog rata. Uzor su neke države istočne Evrope koje su to uspjele.

Nijemci bi uglavnom mogli da zatraže povrat oduzete zemlje

Nijemci bi uglavnom mogli da zatraže povrat oduzete zemlje

Procjenjuje se da je Nijemcima u Srbiji oduzeto od 10 do 100 milijardi evra, uglavnom zemlje. Da li Srbija želi da izbjegne vraćanje imovine Nijemcima protjeranim nakon Drugog svjetskog rata, po uzoru na neke druge istočnoevropske zemlje koje su u tome uspjele?

I njemački nadbiskup Robert Zoellitsch rođen je u Srbiji

I njemački nadbiskup Robert Zoellitsch rođen je u Srbiji

Prema Nacrtu zakona o restituciji, strani državljani neće imati pravo da u Srbiji budu vlasnici poljoprivrednog zemljišta, što u slučaju Nijemaca znači da oni koji su protjerani neće moći da traže da im se vrati oduzeta zemlja.

Podunavskim Nijemcima je nakon Drugog svjetskog rata, kada su protjerani i kada su im oduzeta sva građanska prava uključujući i državljanstvo, jugoslovenska komunistička vlast oduzela bezmalo 400.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Danas u Srbiji živi manje od 4.000 Nijemaca, a od tog broja je oko 400 porodica podnijelo zahtjev za vraćanje zemlje, vinograda, kuća...

Srbija može izbjeći vraćanje imovine

Ekonomski analitičar Dimitrije Boarov za Dojče vele kaže da će se, kada je imovina protjeranih Nijemaca u pitanju, Srbija vjerovatno držati poljskog, češkog i slovačkog modela. „Svaka zemlja koja ulazi u Evropsku uniju ima prava da isključi nekoliko obaveza, naravno u sporazumu sa samom EU. Ni Česi ni Poljaci nisu bili prinuđeni da donose bilo kakve propise o restituciji imovine koja je oduzeta od protjeranih Nijemaca“, navodi Boarov.

Predsjednik Njemačkog narodnog saveza iz Subotice Rudolf Vajs za Dojče vele, međutim, kaže da postoje mađarski i hrvatski model, koji nisu isključili mogućnost vraćanja imovine protjeranim Nijemcima. „Ukoliko Srbija zaista ozbiljno misli da se priključi EU, moraće da promijeni i tu zakonsku odredbu, koja je trenutno smetnja da se stranim državljanima nešto vrati. Pošto je to opljačkano, a nešto što je opljačkano treba da se vrati po svim moralnim i pravnim zakonima i razlozima, mi se nadamo da će i svi Nijemci jednog dana biti pošteno obeštećeni“, smatra Vajs.

Evropski sud može pomoći Nijemcima

Spomenik Nijemcima koji su ubijeni ili protjerani iz Srbije

Spomenik Nijemcima koji su ubijeni ili protjerani iz Srbije

U javnosti se često kao argument za nevraćanje imovine Nijemcima čuje da je postojao sporazum između predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i njemačkog kancelara Vilija Branta, prema kojem je, navodno, Njemačka odustala od mogućnosti da se podunavskim Nijemcima u Jugoslaviji vrati ono što je oduzeto. Dimitrije Boarov kaže da tog sporazuma u formalnom smislu nije ni bilo. „Koliko znam, formalno tu sporazuma nije ni bilo, barem u pravnom smislu riječi. Ali, on nije ni bitan u kontekstu ovoga što govorim, u vezi sa poljskim, češkim i slovačkim slučajem“, tvrdi Boarov.

Rudolf Vajs kaže da je svjestan da je određeni broj protjeranih Nijemaca odustao od ideje da traži nazad ono što im je oduzeto. „Neki su zaista to otpisali, međutim ima i onih koji će tražiti nazad imovinu svojih predaka i koji će podnijeti zahtjeve. Ali, to je zaista na svakome od njih, imenom i prezimenom, da reaguje“, navodi naš sagovornik.

Vajs kaže da je zakon o vraćanju imovine zapravo samo prvi korak u vraćanju imovine Nijemcima i apeluje na svoje sunarodnike da iskoriste sve zakonske mogućnosti u Srbiji i da se potom, ako je potrebno, žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je donio nekoliko presuda u korist Nijemaca u Rumuniji, nakon čega je ta zemlja odustala od svog restriktivnog zakona o restituciji.

Inače, procjene vrijednosti imovine koja je oduzeta Nijemcima u Srbiji vrlo su različite i kreću se od 10 do 100 milijardi evra.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić