1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbi skeptični prema EU

5. oktobar 2011

Tačno 11 godina poslije demokratskih promjena i samo nekoliko dana uoči konačnog odgovora oko kandidature za članstvo u EU, evroskepticizam u Srbiji nikada nije bio veći. Šta su ključni razlozi za opadanje povjerenja?

https://p.dw.com/p/12lnE
Foto: DW

Postoji nekoliko razloga za pad podrške evropskim integracijama u Srbiji, ističe za Dojče vele Nikola Jovanović, urednik periodike „Izazovi evropskih intregracija“, i programski direktor Centra za novu politiku. Jedan od osnovnih je usporavanje napretka Srbije u tom procesu, i naznake da ona neće dobiti datum za početak pregovora o članstvu, kaže Jovanović:  „Naredni razlog je što se uslovljavanja, što biletaralna što multileteralna, intenziviraju, što je negde i logično. Ali je takođe logično i što građani to percipiraju kao nepravedno ili kontraproduktivno. Posljednji razlog mogu biti opterećujući politički problemi, koje građani često poistovjećuju sa evropskim integracijama, jer se te agende u posljednje vrijeme i poklapaju, a tu naravno mislim na kosovski problem, i na trenutnu krizu na sjeveru Kosova“.

Konfrontation an Grenze zwischen Kosovo und Serbien Flash-Galerie
Sukobi na kosovskim graničnim prelazimaFoto: dapd

 

Velika očekivanja od EU

Ako se analiziraju razlozi opadanje podrške ulasku u Evropsku uniju, pokazuje se da je srpsko društvo sada mnogo realnije kada je u pitanju taj proces, smatra Maja Stojanović iz Građanske inicijative. To je po mom mišljenu pozitivno i dobro, kaže Maja Stojanović:

„Mi već godinama imamo ta neka velika očekivanja od EU, koja se temelje na boljem standardu, na nekim stvarima koje su veoma imaginarne, i koje možda uopšte nisu u korelaciji sa realnošću i sa onim što mi zaista možemo da očekujemo od EU. S jedne strane je to čak i dobro da ljudi malo više razmišljaju šta je EU, šta mi sve moramo da uradimo da bi bili u EU, i koji su to standardi koje ovdje moramo da postignemo da bi zapravo bili dio EU.“

Na sljedećoj stranici: Pregovori o Kosovu na višem nivou?

 

 

S druge strane, problem su i domaći političari, ocjenjuje Maja Stojanović iz Građanske inicijative. Kako se približavaju izbori, političari sve ono što nije popularno, ili je manje popularno, pravdaju Evropskom unijom.

Umjesto toga političari bi trebalo da se bave objašnjavanjem zašto donosimo neke propise i zakone, zašto moramo da imamo gej paradu, i zašto moramo da podržimo neke evropske vrijednosti, kaže Maja Stojanović.

Fotomontage Flaggen Serbien EU Symbolbild NO FLASH
Foto: AP/DW

Otkazivanje, ili praktična zabrana Parade ponosa, takođe je doprinjela razilaženju sa Briselom, koji je po riječima srpskih političara insistirao da se ona održi. Nikola Jovanović kaže da između Brisela i Beograda generalno postoji veliki stepen nepovjerenja. Zbog toga neki izolovani incidenti ili nesporazumi često prevazilaze proporcije koje zaslužuju.

„Mislim da je ključna stvar da u Srbiji nema, a to treba stalno provjeravati, ugrožavanja bilo kojih manjina, uključujući i seksualne. Parada ponosa je i odložena zbog bezbjednosnih razloga, i zbog specifične situacije za koju Srbija u ovom trenutku i nije najodgovornija, kaže Jovanović:

„Međutim, upravo to neko nepovjerenje odmah povlači automatske pretpostavke da su ugrožena nečija prava zbog jednog takvog odlaganja. Tako da se mora u kontinuitetu i ozbiljno raditi na tome da se i razumjevanje i povjerenje između EU i Srbije trajno uspostavi“.

Serbien Belgrad Proteste gegen Homosexuelle
Sukobi sa ekstremistima tokom Parade ponosa 2010.Foto: picture-alliance/dpa

Pregovori o Kosovu na višem nivou?

Kosovo je zapravo već dugo problem na relaciji Srbija-EU, ali on tek sada izbija u prvi plan, primjećuje Nikola Jovanović. Postoje i pravni i politički način da se problem prevaziđe. Mislim da bi bilo dobro da Srbija dobije neke sigurne znake da joj je evropska budućnost zagarantovana, i da bi trebalo pokrenuti pregovore oko Kosova na višem nivou od ovog tehničkog dijaloga, smatra Jovanović.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić