Sprema li Washington sankcije Srbiji zbog ruskog oružja?

Beogradski mediji su najavili da u petak u Srbiju dolazi dužnosnik američkog State Departmenta Thomas Zarzecki, koji rukovodi radnom skupinom 231 koja je zadužena za primjenu sankcija prema ruskom sigurnosnom sektoru, kompanijama i državama koje imaju vojnu suradnju s Rusijom.

Američka administracija je zabrinuta zbog ruskog oružja, koje već duže vrijeme stiže ili bi trebalo stići u Srbiju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da Srbija nema novaca, a ni namjeru kupiti raketni sustav S-400. Taj sustav je nedavno transportiran u Srbiju za potrebe zajedničke vojne vježbe baš kao i sustav srednjeg dometa „Pancir" koji će Srbija kupiti.

Odgovarajući na pitanje DW-a može li se Srbija suočiti s američkim sankcijama, glasnogovornik State Departmenta ponovio je poziv svim saveznicima i partnerima da odustanu od takvih transakcija s Rusijom. „Oglušivanje na to upozorenje predstavlja rizik za pokretanje sankcija, u skladu s tzv. Aktom o suprotstavljanju američkim neprijateljima”, rečeno nam je u američkom Ministarstvu vanjskih poslova. U pitanju je federalni američki zakon koga je predsjednik Donald Trump potpisao odmah nakon što ga je u julu 2017. po hitnom postupku usvojio Senat. Zakon je izglasan sa ciljem nametanja oštrijih sankcija Iranu, Sjevernoj Koreji i Rusiji. No, očito je da se to odnosi i na druge.  

„Više puta smo visokim vladinim predstavnicima Srbije izrazili zabrinutost zbog nabavke ruske vojne opreme, koja bi uključila kupovinu sistema Pancir", dodaju u State Departmentu.

Daleko su sankcije?

Dimitar Bechev, jedan od vodećih stručnjaka za zapadni Balkan u Atlanskom savjetu, think-tank organizaciji koja u Washingtonu pod lupom drži taj dio jugoistočne Europe, izražava sumnju da će Srbija kupiti S-400. Jer, jedno su ekonomski interesi, a slavensko bratstvo nešto drugo.

 "To bi bila znatna investicija za Srbiju”, kaže Bechev za DW. "Sjedinjene Države bi mogle nametnuti sankcije (Srbiji) ukoliko se to dogodi, ali još nismo došli dotle.”

Bechev, koji je i direktor Instituta za europske studije u Sofiji, objašnjava da je tu i „presedan s Turskom” gdje Bijela kuća još oklijeva uvesti sankcije Ankari zbog nabavke S-400.

Na pitanje, što Sjedinjene Države mogu doista učiniti kako bi spriječile Srbiju da nabavlja rusko oružje, Bechev kaže da su okolnosti drugačije nego sa zemljama u okruženju. "Sjedinjene Države nemaju veliku moć nad Srbijom, jer ona ne traži da postane članica NATO-a”, kaže. “Sankcije ili kazne – najrobusnije su sredstvo na raspolaganju, ali ne mislim da će se tome pribjeći uskoro.”

 

Diplomatska ofanziva s neizvjesnim krajem

Od kako je radi iznalaženja prihvatljivog rješenja između Srbije i Kosova krenula nova američka diplomatska ofanziva na Balkanu – ponovo su oživjela i upozorenja i preporuke iz znanog američkog političkog vokabulara. Stavovi Washingtona su važni, jer od dogovora Beograda i Prištine, podsjećaju ovdašnji analitičari, ovisi donekle i kako bi se mogla razvijati situacija u Bosni i Hercegovini, ali i Sjevernoj Makedoniji, pa i Crnoj Gori, članici NATO-a, kome se uskoro priključuje i službeno Skopje.

Nakon posljednjeg razgovora u Beogradu američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera s predsjednikom Srbije Vučićem ovaj iskusni američki diplomat nije više eksplicitno prijetio Srbiji sankcijama. No, američka upozorenja ostaju, jer ruski arsenal u Srbiji znači, da je to oružje svega stotinjak kilometara od granice s NATO savezom, dakle – Hrvatskom, Crnom Gorom i Albanijom.

“Doista, američka politika o kupovini oružja iz Rusije i Kine meni izgleda potpuno zbunjujuće”, kaže za DW profesor Daniel Serwer sa Sveučilišta Johns Hopkins u Washingtonu. Serwer pojašnjava kako postojeća “razlika između napadačkog i obrambenog oružja nije nešto što se može prihvatiti”. Većina oružja, podsjeća on, “može se koristiti i kao jedno i drugo, a obrambeno oružje se često kupuje zbog drugih razloga”. 

Naš sugovornik primjećuje i da je Beograd s Hrvatskom, zemljom članicom NATO-a, krenuo u "trku u naoružanju”.

Obazrivi Ujedinjeni narodi

„Sjedinjene Države i Rusija imaju veoma različite vizije za budućnost Zapadnog Balkana", komentiraju za DW iz State Departmenta. „Moskva se aktivno protivi zapadnoj integraciji regije i hoće zaustaviti razrješenje etničkih tenzija, marginalizirati američki i EU utjecaj, te usporiti ili spriječiti zemlje Zapadnog Balkana da slijede vlastitu – neovisnu orijentaciju." 

U sjedištu američke diplomacije u Washingtonu naglašavaju i da Sjedinjene Države podupiru europski put cijele regije i članstvo Srbije u Europskoj uniji.

Moskva djeluje kao rasturač (spoiler) ali „iskustvo nam govori da to ima ograničenu moć”, smatra Bechev. "Rusija ne može preokrenuti europsko proširenje. To su Francuska, Njemačka i ostale zemlje, koje će na koncu odlučiti o tome.”

Priznajući kako UN izbjegava komentirati odbrambenu politiku bilo koje suverene države, Farhan Haq, glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, u prvi plan stavlja ekonomsku i socijalnu kooperaciju Balkana. Ujedinjeni  narodi generalno ističu da su njihove preferencije u diplomatskoj sferi, te da velika količina oružja u bilo kojoj regiji "nije korak u pravom smjeru”. "Naš prioritet za sve regije je da zemlje svoju odbranu prije svega osiguraju kroz dobre odnose sa susjedima, kroz diplomaciju i razgovore”, insistira Haq.

Guterresov glasnogovornik nije odgovorio na direktno pitanje DW-a je li čelnik UN-a posebno zabrinut zbog znakova balkanske utrke u naoružanju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android