Sporni savjetnik Šolca pomagaće Lajčaku: Ko je Jens Pletner? | Politika | DW | 05.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

ANALIZA

Sporni savjetnik Šolca pomagaće Lajčaku: Ko je Jens Pletner?

Njemački kancelar i francuski predsjednik šalju svoje savjetnike za bezbjednost da pomognu Miroslavu Lajčaku u dijalogu Srbije i Kosova. Ko je Jens Pletner, čovjek kojeg šalju iz Berlina? I zašto je za mnoge sporan?

„Putinov čovjek u Berlinu?" Tako su mnogi njemački, ali i strani mediji nedavno pisali o Jensu Pletneru, savjetniku za spoljnu i bezbjednosnu politiku njemačkog kancelara. To je čovjek kojeg Olaf Šolc sada šalje u misiju na Balkan.

U pismu koje su njemački kancelar i francuski predsjednik Emanuel Makron ovog vikenda uputili Beogradu i Prištini, između ostalog se navodi: „Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci naprijed hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou. Stoga smo zadužili naše savjetnike za spoljnu i bezbjednosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savjetnici, zajedno sa Miroslavom Lajčakom, posjete Kosovo i Srbiju, kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene naprijed."

„Arhitekta Štajnmajerove pro-Putinove politike"

Savjetnici obično ne privlače pažnju i to je do 20. juna uglavnom važilo i za Jensa Pletnera. Tog dana je, međutim, on bio jedan od govornika u Njemačkom društvu za spoljnu politiku (DGAP) u Berlinu, gdje je trebalo da dâ uvid u spoljnu politiku Olafa Šolca.

Takvim tradicionalnim razmjenama mišljenja prisustvuju obično članovi Društva, uglavnom bivše diplomate i spoljnopolitički stručnjaci. Ovo je, međutim, bilo javno i jedan od slušalaca, Noa Barkin, bio je užasnut zbog Pletnerovih izjava. Taj Amerikanac nekada je bio šef dopisništva Rojtersa u Njemačkoj, a danas radi za američki istraživački institut „Rodijum grup".

Šta je užasnulo Barkina? Pletner je, odgovarajući na pitanje o ubrzanju pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, odgovorio da „samo zato što ste napadnuti ne znači automatski da ste bolji kada je u pitanju vladavina prava". To je „prilično neosjetljiv odgovor" tvitovao je Barkin još dok je Pletner govorio.

I nije to jedino što je Barkinu zasmetalo. Problematična mu je bila i izjava da Kinu i Rusiju „ne treba trpati u isti koš", a vrhunac je, prema Barkinu, bilo kada je savjetnik kancelara „kritikovao medije zato što se fokusiraju na broj tenkova koje Njemačka šalje Ukrajini, umjesto da razmišljaju o budućim odnosima sa Rusijom".

Bio je to uvod u pravi talas gnjeva na društvenim mrežama i u klasičnim medijima. Lider opozicionih demohrišćana (CDU) Fridrih Merc ocijenio je na Tviteru da su to izjave „koje bacaju sumnju na odlučnost njemačke vlade". Predsjednica odbora Bundestaga za odbranu Agnes Štrak-Cimerman (FDP) optužila je Pletnera za „način razmišljanja" koji „nas je posljednjih decenija i doveo u ovu užasnu situaciju".

Ekonomista Jens Šnelenbah je na Tviteru čak ocijenio da je Pletner „Putinov čovjek u kancelarskom kabinetu", a glavni izvještač lista „Bild" Paul Roncajmer je podsjetio da na Pletnera u Ukrajini gledaju kao na „arhitektu Štajnmajerove pro-Putinove politike" i zapitao se: „Kako je savjetnik koji je oduvek želio da voli Putina u stanju da se sada bori protiv njega?"

U kabinetima Joške Fišera i Frank-Valtera Štajnmajera

Činjenica je, međutim, da je Rusija dosta kasno dospjela u profesionalni fokus Jensa Pletnera. Taj 54-godišnji pravnik i politikolog iz Šlezvig-Holštajna, s krajnjeg sjevera Njemačke, studirao je u Hamburgu, Bordou i Parizu (između ostalog i međunarodno pravo), prije nego što je 1994. ušao u diplomatiju. Njegova prva stanica u inostranstvu bila je njemačka ambasada u Tel Avivu, a nakon što se vratio iz Izraela, u Ministarstvu spoljnih poslova bio je zadužen za Bliski istok, ali i za Ujedinjene nacije.

U široj njemačkoj javnosti za njega se prvi put čulo tokom mandata šefa diplomatije iz redova Zelenih Joške Fišera, kada je Pletner bio zamjenik portparola Ministarstva. U to vrijeme su mu prioriteti bili konflikt na Bliskom istoku, kao i dalji razvoj Evropske unije.

Opisivali su ga kao pametnog, ambicioznog i vrijednog. S tim kvalitetima Pletner je napravio karijeru uzdigavši se 2008. do glavnog portparola Ministarstva u vrijeme kada je na čelu njemačke diplomatije bio današnji predsjednik Frank-Valter Štajnmajer (SPD).

Steinmeier und Lawrow in Moskau 18.11.2014

Frank-Valter Štajnmajer 2014. u Moskvi, u vrijeme kad je bio ministar spoljnih poslova Njemačke – i njegov ruski kolega Sergej Lavrov

To je i vrijeme kada se Pletner povremeno oglašavao i o događajima na Balkanu. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost, a Beograd ubrzo od generalne skupštine UN zatražio da Međunarodni sud pravde o tome dâ savjetodavno mišljenje. U izjavi za DW uoči odluke, Pletner je ovako prenio stav vlade u Berlinu: „Mi smo priznali nezavisnost Kosova i dosta drugih zemalja je to učinilo. I, ako smo mi to uradili, onda možete da budete sigurni da smo mi ubijeđeni da je to u skladu sa međunarodnim pravom."

Ko je kreator sporazuma iz Minska?

Nakon toga je obavljao dužnost ambasadora u Šri Lanki, pa zatim u Tunisu, da bi se 2014. vratio u Štajnmajerov štab, upravo u trenutku kada se tamo formulisala doktrina prema Rusiji. Pletnerov uticaj tu, međutim, nije bio odlučujući.

Jens Plötner, deutscher Botschafter in Tunesien

Ambasador Njemačke u Tunisu Jens Pletner (desno) 2013. u razgovoru sa novinarom Dojče velea Rajnerom Zolihom

Prije svega, Štajnmajer je u to vrijeme bio duboko uvjeren da će stara doktrina „oca SPD-a" Egona Bara, „promjene kroz približavanje", odnosno dijalog sa autokratijama kao sredstvo promjene, funkcionisati i u krizi oko Krima. A kao drugo, u štabu su tada bili i Markus Ederer, danas ambasador EU u Rusiji, Hans-Diter Lukas, aktuelni ambasador Njemačke u Parizu, i Štefan Štajnlajn, tada državni sekretar. Sva trojica govore ruski i već tada su imali iskustva iz ambasade u Moskvi. Ederer, a ne Pletner, je bio taj koji je u tajnim misijama 2015. pripremio sporazume iz Minska.

Iskustva sa Balkana

Kada je 2017. Štajnmajer izabran za predsjednika Njemačke, Pletner je otišao na mjesto ambasadora u Grčkoj. U to vrijeme Nijemce tamo nisu pretjerano voleli zbog tvrdog stava Angele Merkel u krizi evra. Pletner je ipak uspio da stekne određenu popularnost u Grčkoj, dijelom i zbog toga što je javno govorio o njemačkim ratnim zločinima u toj zemlji tokom Drugog svjetskog rata.

U decembru 2021, novi njemački kancelar Olaf Šolc doveo ga je u svoj kabinet na mjesto glavnog savjetnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku. U njegovo ime Pletner je u januaru, uoči rata u Ukrajini, i upravo sa francuskim izaslanikom Emanuelom Boneom, učestvovao u pregovorima diplomatskih predstavnika Ukrajine i Rusije.

Diplomatie DEU, FRA, RUS, UKR

Jens Pletner i Emanuel Bone sa Dmitrijem Kozakom, zamjenikom premijera Rusije i Andrijem Lemakom, šefom kabineta ukrajinskog predsjednika u januaru 2022. u Berlinu

Iskustvo iz Atine Pletneru je dobrodošlo juna ove godine, kada je Šolc bio na mini-turneji po regionu, između ostalog i u Prištini i Beogradu. Najavljujući tu posjetu, njemački list „Frankfurter algemajne cajtung" je pisao i ovo:

„Kancelar u svojoj delegaciji ima dobrog poznavaoca sukoba. Jens Pletner, Šolcov savjetnik za spoljnu politiku, dugi niz godina bio je njemački ambasador u Atini i izbliza je bio svjedok grčko-makedonskog spora. On, dakle, zna da se i takvi sukobi mogu riješiti. Naravno, to se ne može postići spoljnim pritiskom. Do preloma u sukobu između Makedonije i Grčke koji je trajao skoro tri decenije, došlo je tek kada su vlade u objema prestonicama htjele da odbace nacionalistički prtljag iz prošlosti."

Hladan analitičar

Jens Pletner, navodno, nije bio prvi izbor za mjesto savjetnika kancelara za spoljnu politiku i bezbjednost. Priča se da su u kabinetu najprije insistirali da na to mjesto dođe žena – ali je nisu našli.

Novom kancelaru, koji nije bio previše dobro upućen u spoljnu politiku, bio je potreban iskusan i renomiran diplomata. U Pletneru je pronašao ne samo to, već i nekog ko je, kao i on, više hladan analitičar, nego čovjek emocija.

„Pletner nikada nije bio ideolog", opisao ga je nedavno za njemačke medije jedan njegov neimenovani kolega iz Ministarstva spoljnih poslova. Pletner, dodao je, ne misli da je njegov posao da protivrječi svojim šefovima, već da ih ohrabruje u njihovim ubjeđenjima i pruža im najbolju moguću podršku u sprovođenju njihove politike.

I još jednu karakteristiku dijele kancelar i njegov savjetnik: što je pritisak jači, manje su spremni da odstupe od svoje pozicije. To se vidjelo i po tome što Pletner, nakon svih tih reakcija na njegove izjave u Berlinu 20. juna, nije snosio nikakve posljedice. Šta više, sada je dobio novi zadatak – da se direktno uključi u dijalog Beograda i Prištine.

idj (t-online/dpa/faz/dw)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu