Sporazumi o vraćanju izbjeglica: Rješenje ili zamazivanje očiju? | Politika | DW | 20.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Sporazumi o vraćanju izbjeglica: Rješenje ili zamazivanje očiju?

Prvo Španjolska, a sada i Grčka. Njemačka je sa dvije zemlje Evropske unije dogovorila sporazum o povratku izbjeglica. Sa Italijom će se još pregovarati. Što donose ovi sporazumi?

Koncem sedmice je glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova, Eleonore Petermann, obznanila rezultate posljednjih pregovora sa grčkom vladom: Ugovor o vraćanju izbjeglica uskoro će biti zaključen, izjavila je Petermann. "Dogovorili smo se", rekla je Petermann ne želeći navoditi detalje.

No prema navodima medija sve upućuje na to da je ugovor između Berlina i Atene sličan onome koji su već potpisale Njemačka i Španjolska. Ovim ugovorom je Njemačkoj dato pravo da izbjeglice pod određenim uvjetima vrati natrag u Španjolsku ako su one tamo već registrirane. To međutim važi samo za one ljude koji u Njemačku dolaze preko granice sa Austrijom. Trenutno su kontrolirana tri granična prelaza. Ukoliko izbjeglice dođu na jedan od njih u roku od 48 sati oni mogu biti vraćeni u Španjolsku.

Osnova za provjeru je Eurodac, baza podataka o otiscima prstiju koja postoji na nivou Europe. Zahvaljujući njoj bi svaka izbjeglica prilikom svog dolaska u Europu trebala biti registrirana. Iznimka važi samo za maloljetne izbjeglice koje dolaze bez pratnje.

Spanien Angela Merkel, Bundeskanzlerin & Pedro Sanchez (picture-alliance/AP Photo/Moncloa Palace/L. Leon)

Kancelarka Merkel sa španjolskim premijerom Sančezom

Mnogo simbolike

Sporazum trenutno ima prije simbolični karakter: On pokazuje da je moguće postići dogovor na europskom nivou. Praktično djelovanje zakona je međutim ograničeno: Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova od sredine juna na njemačko-austrijskoj granici je registrirano oko 150 osoba koje su zahtjev za izdavanjem azila podnijele u nekoj drugoj zemlji EU. Od toga oko polovice otpada na Italiju i petina na Austriju. Iz Španjolske nije bilo ni jedne jedine izbjeglice, navodi Ministarstvo.

Otvoreno je pitanje da li će biti postignut dogovor i sa Italijom. Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova pregovori sa Italijom su "veoma daleko odmakli". U Ministarstvu polaze od toga "da će ugovor biti postignut".

Rim se žali na prevelika opterećenja

Međutim, Italija bi mogla postaviti znatno odrješitije i sveobuhvatnije zahtjeve od Grčke i Španjolske. Koncem prošle godine oko 355. 000 osoba kojima je bila potrebna zaštita i podnositelja zahtjeva za azil živjelo je u Italiji. K tomu u ovoj godini prema navodima portala za statistiku "Statista" skoro 19.000 ljudi je stiglo u Italiju morskim putem. Aktualna italijanska vlada se žali na veliku opterećenost.

Posebice je teška situacija u velikim italijanskim gradovima, prije svih Rimu i Milanu. Samo u glavnom gradu živi više od 6.000 izbjeglica. Često nalaze smještaj u improviziranim prenoćištima ili napuštenim zgradama. Tu se ubraja i tzv. Palača Salam, univerzitetska zgrada koja se više ne koristi. Tamo trenutno živi više od 800 osoba. 

Italien Genua | Einsturz Autobahnbrücke Morandi | Matteo Salvini und Giovanni Toti (picture-alliance/Portofino/IPA)

Ministar unutarnjih poslova Italije Salvini je protiv prijema dodatnih izbjeglica

Salvini protiv primanja dodatnih izbjeglica

Novi italijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini odlučno se protivi prijemu dodatnih izbjeglica. Ponudu EU da za svakog migranta plati 6.000 eura, kojeg jedna zemlja članica uzme dobrovoljno on je odbio koncem jula. "To uopće ne ide", rekao je on. "Brisel može zadržati milostinju", rekao je on. Italija želi, kako je rekao, da dolazak migranata u potpunosti bude zaustavljen. Premijer Giuseppe Conte je reagirao također negativno. Italija nikada nije tražila novac zahtjevom za raspodjelu migranata u Europi, rekao je on. Shodno tome bi i pregovori sa Italijom mogli biti teški.

Međutim u drugim zemljama živi znatno više onih koji imaju pravo na zaštitu i podnositelja zahtjeva za azil. Većinu je, prema navodima UNCHR-a, primila Njemačka - naime više od 1,4 miliona ljudi. Na drugom mjestu je Francuska sa 400 000 osoba. Italija je tek na trećem mjestu. Odbijeni zahtjevi za azil nisu uračunati. 

Maas zahtijeva solidarnost na europskom nivou

Ministar vanjskih poslova Heiko Maas je početkom avgusta zatražio više solidarnosti sa zemljama juga Europe kada je riječ o izbjegličkoj politici. "Ne možemo se pretvarati kao da su ljudi koji bivaju spašeni iz Sredozemlja španjolske ili italijanske izbjeglice", rekao je Maas navodeći kako to dugoročno neće funkcionirati. "Trebamo europsko rješenje i solidarnost. Pitanje migranata ne smije postati stvar koja će podijeliti Europsku uniju", rekao je Maas.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije