Spomen-ploča ostaje u Omarskoj pod video nadzorom | Politika | DW | 06.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Spomen-ploča ostaje u Omarskoj pod video nadzorom

Bivši logoraši i članovi porodica ubijenih obilježavaju 27. godišnjicu zatvaranja logora Omarska. Kroz logor je prošlo nekoliko hiljada civila nesrpske nacionalnosti a više od 400 ubijeno.

„Prvo sam bio u Keratermu, ovdje sam bio dva i po mjeseca. 21. avgusta smo prebačeni na Manjaču. Ovdje je narod patio i ja sa njima. Dolazim tek drugi put, nemam snage. Sipali su vodu sa šamponom prije ulaska u restoran i gledali kako padamo, imali smo 30 sekundi da uđemo, uzmemo hranu i izađemo. Ako smo znali da je neka grupa u smjeni koja muči, nismo ni išli da jedemo“, kaže Režep Duračak iz Kozarca. On je jedan od preživjelih logora Omarska. 

Prije 27 godina počelo je raspuštanje logora Omarska,nedaleko od Prijedora, kroz koji je za tri mjeseca prošlo nekoliko hiljada ljudi. Neki od njih su prebačeni na Manjaču i Trnopolje, a za nekim se i danas traga.

Neka je sklanja ko hoće

Najveći broj logoraša na današnji dan prebačen je na Manjaču i Trnopolje a danas ovaj prostor ne govori ničim da se radi o mjestu kroz koje je prije 27 godina prošlo nekoliko hiljada civila, više od 400 ubijeno a za nekima se i danas traga. Predsjednik regionalnog Saveza logoraša, Mirsad Duratović, koji je imao 17 godina kada je doveden u logor Omarska, kaže da će spomen ploča koju postave na „Bijelu kuću“, ostati na tom mjestu, za razliku od prethodnih godina.

Baloni s imenima ubijenih

Baloni s imenima ubijenih

„Omarska je svakog šestog avgusta memorijalni centar na jedan dan. Spomen ploča će biti postavljena i ostati. Nećemo je nosati više, neka je sklanja ko god hoće, ali to će dovoljno reći i o njima. Sve je pod video nadzorom pa ćemo vidjeti ko će je skloniti“.

Godinama unazad pokušava se postići dogovor oko spomen obilježja na ovom mjestu, ali gradske vlasti i kompanija u čijem je vlasništvu sada ovaj prostor, Mittal, ne pronalaze rješenje.Gradske vlasti Prijedora su ranije nudile prijedlog da se izgradi spomen obilježje za žrtve svih nacionalnosti sa područja prijedorske regije, ali predstavnici logoraških udruženja na to nisu pristali.

Mora se postići dogovor

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, kaže da uz današnju poruku koja se šalje, da se ne ponovi da se ne zaboravi, treba raditi na dogovoru kako bi se napravio memorijalni centar.

„Nevladin sektor na razne načine pokušava dogovoriti memorijalizaciju, makar privremeno. Vlasti na lokalnom nivou, RS, BiH moraju pronaći načina kako bi definisala realizacija ove problematike, da se ne uskraćuje pravo svima koji žele, da obilježe spomen-obilježjem stradanje svog naroda".

Balon s imenom Nermina Forića, nestalog u Omarskoj

Nermin je jedan od nestalih u Omarskoj

Memorijalizacija ratnih događaja ne znači mnogo Edinu Deniću iz Kozarca, koji je sa ocem bio u logoru Omarska. Nakon što je odveden u Trnopolje, otac mu je ubijen. „Da se ne zaboravi. Dolazim svake godine, stresem se svaki put, sve opet proživljavam. Imao sam 22 godine tada. Otac je ubijen kada sam prebačen u Trnopolje. Maltretirani smo, udarani. I sada dok hodam ovuda, sve mi prolazi kroz glavu. Samo da nam se opet ne ponovi“.

Nezadovoljstvo presudama

Dio logoraša logora Omarska je ubijen na Korićanskim stijenama i na Hrastovoj glavici, a desetine logoraša podleglo je od zadobijenih rana. Do sada je za zločine na području Prijedora izrečeno 59 pravosnažnih presuda. Logor Omarska otvoren je 26. maja 1992. godine, a zatvoren nepuna tri mjeseca poslije.

„Žalosno je što imamo ovako malo presuda ali je još žalosnije što imamo ovakvu vlast, gradsku i entitetsku, koja veliča ratne zločince, negira sudske presude, vrijeđa žrtve, što se sve može definisati kao završna faza sprovođenja onog što je počelo 1992. godine. Normalno bi bilo da dozvole podizanje spomenika ubijenoj djeci Prijedora, što nije slučaj, što dovoljno govori o vlasti koja se ideološki i politički identifikuje sa onima koji su počinili zločine“, kaže potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić, koji je prisustvovao obilježavanju godišnjice zatvaranja logora Omarska.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije