1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Nevladine organizacije kao žrtveno jagnje"

6. juli 2017

Evropski odgovor na izbjegličku tragediju još uvijek nedostaje, optužuje Jana Ciernioch iz "SOS Méditerranée". Italijanske prijetnje su razumljive, ali su i dio izborne kampanje.

https://p.dw.com/p/2fxNZ
Mittelmeer Rettung von Flüchtlingen
Foto: picture-alliance/dpa/SOS MEDITERRANEE/L. Schmid

DW: U krugovima italijanske vlade postoji prijedlog da Rim ubuduće želi da spasilački brodovi nevladinih organizacija podliježu Kodeksu ponašanja. Jedna od tačaka ovog prijedloga je da brodovi u budućnosti svoje transpordere (aparate koji prenose važne automatske signale, kao što je tačna pozicija) ne smiju isključivati, jer se tako ne zna gdje se oni tačno nalaze. Da li se uopšte praktikovalo isključivanja transpordera? Šta to znači za Vas?

Jana Ciernioch: Prema našem mišljenju, predložene mjere nemaju nikakav smisao. Radi se o tome da li ćemo, uzimajući u obzir tragediju na Mediteranu, sada zaista trebati više kontrole za spasilačke organizacije. Pored toga, u prijedlogu se ne radi ni o čemu novom. Svi brodovi, osim onih vojnih, su zakonski obavezni da uvijek imaju uključen transporder. Tako se uvijek i preko različitih internet platformi može vidjeti gdje se tačno brodovi nalaze. Ja nisam nikad čula da su drugi spasilački brodovi isključivali svoje signalne sisteme.

Jedan drugi zahtjev je da se lista posade i podaci o finansiranju svake nevladine organizacije dostave u Rim. Šta Vi kažete na to?

Mi smo uvijek imali pripremljenu listu posade. Prvi svakom dolasku u luku morali smo stupati u kontakt sa službenicima za imigraciju, i svako je morao pokazati pasoš i biti registrovan. To je jedan relativno složen proces, ali se odvija bez problema. I zbog toga se postavlja pitanje šta se uopšte ovdje želi? Da li su zaista neophodne nove mjere ili se samo radi o pokušaju da se naš posao oteža?

Da li bi vama predstavljalo problem da prikažete svoje finansiranje italijanskim vlastima ili bi to druge organizacije smatrale problematičnim?

Mislim da to ne bi bio nikakav problem. Mi smo društveno korisna organizacija i imamo godišnje izvještaje u kojima su otvoreno navedeni izvori našeg finansiranja.

Optužbe koje stoje iza ovih mjera su, da su posade dobrovoljno sarađivale sa krijumčarima ljudi, ili se pak dopuštalo da oni u tu svrhu budu iskorišteni. Kakva je Vaša reakcija na to?

Svi prijedlozi i optužbe uopšte se ne tiču direktno problema. Čovjek se mora okrenuti unazad i pogledati šta se sve dešavalo u proteklih nekoliko godina i koliko je ljudi na moru poginulo. Nevladine organizacije svakako sarađuju jedna s drugom. Prošle godine smo se sastali sa nekim od morskih spasilačkih organizacija i kreirali Kodeks ponašanja. Svi vjerujemo da su koordinacija i transparentnost veoma važni, ali svi predloženi koraci su već učinjeni.

Državni tužitelji u Kataniji su biti ti koji su između ostalih navodili optužbe za saradnju sa krijumčarima. Oni na primjer tvrde da su nevladine organizacije na brod uzimale osumnjičene sa sjevernoafričkih brodova ili brodova sa Bliskog istoka. Da li je baš sve neosnovano?

Jana Ciernioch
Jana Ciernioch: Optužbe ne riješavaju problemFoto: Susanne Friedel

Ja mogu samo govoriti za svoju orgainzaciju. Ali generalno govoreći, navodi su daleko od istine. De facto ne postoji praktična saradnja sa šleperima ili krijumčarima ljudi u bilo kojem smislu. Upravo glavni italijanski državni tužitelj, koji je podigao te optužbe, poslije je objasnio da za to ustvari ne postoje nikakvi dokazi. Ovo se mora gledati u kontekstu predstojećih izbora u Italiji. Mi već sedmicama primjećujemo da stiže sve više prijedloga za pooštravanje mjera. U Italiji se priremaju izbori i neki političari ovu temu samo žele iskoristiti.

Šta ova situacija sada znači za Vas i Vaš praktičan posao? Prijetnja da će se luke zatvoriti za spasilačke brodove još uvijek se ne čini akutna. Ali, kada pogledate planirani Kodeks ponašanja, da li on mijenja nešto u Vašem poslu?

Mi na Mediteranu, u bliskoj saradnji sa Kontrolnim centrom za opasnost na moru u Rimu, radimo već godinu i po dana. To znači da mi već od početka sarađujemo sa službenicima italijanske vlade. Sve aktivnosti na Mediteranu su koordinirane iz Rima. Mi radimo unutar pravno definisanog i jasno određenog okvira i do sada nikad službeno nismo dobili zahtjev od strane italijanske vlade, da nešto izmijenimo. Dok se to ne dogodi, mi ćemo sa svojim aktivnostima nastaviti kao i prije.

Imate li osjećaj da se od nevladinih organizacija ovdje pravi žrtveno jagnje jer je situacija politički teška za Italiju, s obzirom da nepostoji solidarnost drugih evropskih država?

Svakako. Što se tiče Italije to je razumljivo, jer zajednički odgovor Evrope u ovoj tragediji i dalje nedostaje. To smo već doživjeli u slučaju Mare Nostrum. Ova misija za spašavanje je postavljena od strane Italije, jer nije postojala nikakva  podrška. U ovom kontekstu to se mora posmatrati ovako: Ovo je jedan poziv u pomoć od strane Italije i oni ovima žele pridobiti pažnju. Ali ja želim još jednom naglasiti i ovo: Mi ovdje nismo problem, nego odgovor na jednu tragediju, koja se odigrava na Mediteranu.  A rješenje leži u rukama Evropske unije.

Jana Ciernioch je u NVO „SOS Méditerranée“ u Njemačkoj zadužena za odnose sa medijima i online komunikaciju.