Soroseve fondacije sele se iz Budimpešte u Berlin | Politika | DW | 27.07.2018

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Soroseve fondacije sele se iz Budimpešte u Berlin

Pod sve većim pritiskom U Budimpešti, Sorosev ured seli u Berlin. Bez podrške Sorosevih fondacija nakon rata na području bivše Jugoslavije, nijedan medij koji se suprotstavio nacionalizmu ne bi mogao preživjeti.

Proteklog vikenda je Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Open-Society fondacije (Fondacije otvorenog društva) Georga Sorosa (Džordža Soroša) još jednom ocijenio istovremeno i uzorom i neprijateljem. Američki populista i desničar je u intervjuu za internet-portal "The Daily Beast" najavio da osniva novu desno-populističku fondaciju  pod nazivom "Pokret" i to sa sjedištem u Briselu. Njegov cilj: izazvati "revoluciju desnice" u EU pred izbore 2019. godine. Populistički front imao bi zadatak da zaustavi evropsko ujedinjenje. Bannov uzor je "Otvoreno društvo" američkog milijardera Soroša, koje se, za razliku od američkog populiste, zalaže za vrijednosti koje su dijametralno suprotne Bannonovim nacionalističkim nazorima: za pluralitet i otvoreno društvo.

Soroševe fondacijeu suprotnosti sa Bannonovim ciljevima

Portparol Sorosevih fondacija je za DW rekao: "Steve Bannon nekorektno opisuje rad fondacija Open-Society Georga Sorosa. Mi niti finansiramo, niti pomažemo, niti savjetujemo političke partije." Soroševe fondacije slijede jednostavnu filozofiju. Demokratskim društvima u razvoju potrebne su otvorene debate, bazirane na činjenicama, koje svi moraju da poštuju". Takve ideje će nadživjeti Bannonov populizam.

Tschechien Steve Bannon in Prag

Steve Bannon

Soroseve Open-Society-fondacije finansiraju nevladine organizacije, koje imaju širok dijapazon tema: U istočnoj Evropi oni pomažu manjinama kao što su progonjeni Romi. Na području bivše Jugoslavije nakon njenog raspada i nakon rata samo su zahvaljujući Sorosevoj pomoći uopšte mogli preživjeti mediji koji su se suprotstavili nacionalističkom divljanju i strahotama. Soros je finansirao i rad organizacija koje su zalagale za mir u BiH i na prostoru cijele bivše Jugoslavije.

Još 1984. je berzovni trgovac Soroš otvorio ured svojih fondacija u rodnoj Budimpešti. Tamo je nakon pada "željezne zavjese" nastao i Central European University, koji se brzo razvio u centar za obrazovanje elita u mladim zemljama demokratije. Ali dolaskom na vlast nacionaliste i desničara Viktora Orbána prije osam godina, fondacijama se počeo suprotstavljati i stajati na putu sve uticajniji protivnik. Orban se zalaže protiv onoga za što se George Soros bori i želi ući u savez sa američkim populistima, okupljenim oko Stevea Bannona. Soroseve fondacije su im zajednički neprijatelj.

Orban uspješno onemogućio rad

Sada to neprijateljstvo pokazuje dejstvo. Godinama je Budimpešta Soroseve fondacije opterećivala novim zakonima. U izbornoj kampanji u Mađarskoj Soros je okarakterisan neprijateljem broj 1 i oklevetan na plakatima, koji su lijepljeni širom zemlje. 

Central European University Budapest

Central European University koji je u Budimpešti finansirao Soroš

Nakon formiranja vlade, partija Viktora Orbána uspjela je sprovesti zakon kojim je Sorosevim fondacijama nemoguće nastaviti rad u Budimpešti. Svaki saradnik fondacije i svako udruženje, kojem se dala pomoć, morali su po tom zakonu da državnim službenicima napismeno predstave svaku pa i najmanju aktivnost - bez obzira da li se time krše prava na privatnost podataka. "Zakoni su nam stalno otežavali da nastavimo rad", kaže jedan saradnik Sorosevih fondacija, koji radi na zatvaranju ureda u Budimpešti.

Već izvjesno vrijeme je poznato da se saradnici Sorosevog ureda u Budimpešti sele u Berlin. Sada se zna i kada i gdje. 31. avgusta zatvaraju ured u Budimpešti, a od septembra će se useliti u ured na Potsdamer Platzu usred Berlina. To je istorijska lokacija, koja se - u vrijeme Berlinskog zida -  nalazila na "ničijoj zemlji". 

Najprije u Berlin, a kasnije možda u Bon?

Od 150 zaposlenih, 85 najprije odlazi u Berlin. Ostali treba da im se pridruže. Tokom godine se trebaju pronaći kancelarije koje bi bile stalno sjedište Sorosevih fondacija.  Iz Berlina će se nastaviti finansijska podrška demokratskim grupama u Mađarskoj i drugim zemljama istočne i jugoistočne Evrope. "Realizacija naših programa i projekata se nastavlja", saopštili su Sorosevi saradnici.  To zvuči prkosno, ali je činjenica da su od dolaska na vlast nacionalno-populističkih vlada u Budimpešti, Varšavi i Bratislavi imali mnogo problema. Nakon što je mađarski premijer Orban nakon reizbora za predsejdnika vlade podnio na usvajanje zakon o ograničavanju slobodnog rada fondac, Sorosevi saradnici danima nisu davali intervjue u nadi da neće biti još gore. A onda je postalo još gore. 

Preseljenje u Berlin politički izgleda kao povlačenje. George Soros, koji potiče iz jevrejske porodice, od pada Berlinskog zida u Mađarskoj nije bio prisutan, ako se izuzme nekoliko prezentacija knjiga, iako je njegov proklamovani cilj, kako je sa ushićenjem govorio Sorosev mentor Karl Popper, bio kraj vladavine Politbiroa u Mađarskoj. Sorosev princip otvorenog društva bio je kontra-model sovjetskom putu u komunizam.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android