1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Soros je jednostavno naredni cilj"

Sarah Kelly | Christoph Ricking
12. april 2017

U Budimpešti hiljade građana protestira protiv zatvaranja Sorosovog univerziteta. No malo je vjerojatno da će premijer Orbán odustati od svoje politike, kaže Tamás Boros u intervjuu za Deutsche Welle.

https://p.dw.com/p/2b3W5
Ungarn Proteste in Budapest
Foto: picture-alliance/dpa/MTI/J. Marjai

Deutsche Welle: Viktor Orbán je i sam zahvaljujući Sorosevoj stipendiji mogao studirati na Oxfordu. Zašto mađarski premijer želi zatvoriti Centrlnoevropski univerzitet (CEU), poznat kao Sorosov univerzitet?

Tamás Boros: Kada je riječ o Viktoru Orbánu, kod njega se u politici ne radi u prvom redu o temama kao što su ekonomija, socijalna pravda, privredni rast ili troškovi stanovanja, za njega je politika rat protiv političkih protivnika. Od 2010. godine, kada je pobijedio na izborima, on je brojnim političkim protivnicima proglasio politički rat: Europskoj uniji, Međunarodnom monetarnom fondu, liberalima, izbjeglicama. George Soros (Džordž Soroš) je jednostavno naredni cilj. Ti politički ratovi pomažu Orbánu da skrene pažnju sa ekonomskih problema i siromaštva u Mađarskoj.

Ko će biti naredni protivnik u političkom ratu Viktora Orbána?

On će nastaviti borbu protiv Europske unije i europskih institucija. I njegovi napadi protiv Sorosovog univerziteta neće biti posljednji. On u međuvremenu također pokušava napasti nevladine organizacije koje dobijaju novac iz inozemstva. Vlada je već u parlamentarnu proceduru poslala zakon prema kojem nevladine organizacije koje godišnje iz inozemstva dobijaju više od 20 000 eura, uključujući i zemlje EU - što nije posebno mnogo novca - dobijaju više birokratskih prepreka i moraju biti označene kao organizacije koje su financirane iz inozemstva.

Tamas Boros
Tamás BorosFoto: Privat

Demonstranti su pozvali predsjednika Jánosa Ádera da ne potpiše zakon protiv Sorosovog univerziteta. Koliko je vjerojatno da predsjednik posluša demonstrante?

Predsjednik Mađarske je stari premijerov prijatelj i dolazi iz iste stranke, Fidesz. Ako on ne bi potpisao zakon, to bi bio napad predsjednika na Orbana. Mislim da je to prilično nevjerojatno. Ali ako bi do toga došlo, to bi pokazalo da bi ovo bilo previše čak i za bliskog Orbanovog prijatelja, te da je Orban prešao granice. Ali kako god: predsjednik može prijedlog (zakona) poslati natrag u parlament. To je veto, parlament unatoč tome može ponovo prihvatiti prijedlog i onda predsjednik više ne može ništa učiniti. Ili predsjednik može poslati prijedlog Ustavnom sudu koji bi onda odlučivao o tome da li je on u skladu sa ustavom ili ne.

Mogu li protesti pojačati pritisak na Viktora Orbána toliko da promijeni smjer?  

Samo ako on bude vidio da su i njegovi vlastiti birači protiv zakona. Svejedno mu je kada je riječ o ljudima koji njega ionako ne biraju. Za njega je važno da drži čvrsto u šaci njegove vlastite birače. Fidesz trenutno ima oko 2,3 miliona birača u Mađarskoj. To je oko 30 posto stanovništva s pravom glasa. Ako Orban bude imao strah da će izgubiti čak i svoju vlastitu bazu onda će promijeniti politiku. No ako protestiraju samo ljudi koji njega ionako ne biraju on neće promijeniti svoje mišljenje.

Ko još može zaustaviti mađarsku vladu?

Promjene trebaju doći iznutra. Jer je opozicija preslaba, ali i jer je pritisak na opoziciju veoma veliki, vrlo je nevjerojatno da ona može zaustaviti Orbana. Razlog tome nisu samo njene slabosti, već i nova medijska slika u kojoj je se probija sve manje liberalnih glasova nezavisnih medija. Ustavni sud također više nije nezavisan. Politička situacija je pogoršana. To je također jedan od razloga zašto opozicija ima sve manje prostora da reagira. Drugi akteri bi u osnovi mogli ostvariti utjecaj preko ekonomskih tema. Razlog Orbánove popularnosti nije njegova ideologija, već činjenica da mađarskoj ekonomiji ide relativno dobro. No taj privredni rast se bazira na financiranju od strane EU. Imamo ekonomski rast u Mađarskoj jer njemačke porezne platiše za to plaćaju. EU bi mogla preispitati tu novčanu potporu. Ona bi mogla preispitati da li te donacije bivaju upotrijebljene u ispravne svrhe ili je riječ o korupciji. Bolja kontrola donacija EU bi bila od koristi zemlji, EU i svim poreznim platišama u EU.   

Tamás Boros radi za Thinktank "Policy Solutions" u Budimpešti.

Intervju su vodili Sarah Kelly i Christoph Ricking.