Socijalno porijeklo kao prepreka za karijeru

Svakome ko pokazuje rezultate i vrijedno radi, sva su vrata u Njemačkoj otvorena. Zvuči dobro, ali na žalost u stvarnosti nije tako. U iskazu nedostaje dio „ko potiče iz dobre kuće“.

- pročitajte još:Romi i Sinti u Njemačkoj: „Šta god radio, uvijek si drugačiji“

Talenat i spremnost na učinak često nisu dovoljni. Moraju se razumjeti skriveni kodovi elita, poznavati određen način ponašanja, nositi određena vrsta odjeće, baviti se određenim hobijima, imati određeni način govora – kako bi se otvorila vrata ka šefovskim pozicijama. Drukčije rečeno, socijalni sloj iz kojeg pojedinac potiče ima veliki uticaj na to da li će on u poslovnoj ili akademskoj sferi biti uspješan ili da li će doživjeti diskriminaciju.

U Njemačkoj diskriminacija počinje rano. „Djeca iz porodica u kojima su roditelji fakultetski obrazovani, upisuju gimnaziju u više od 80 odsto slučajeva. A iz porodica u kojima postoji niže formalno obrazovanje, u gimnaziju ne dođe ni polovina djece“, kaže Konstantina Vasiliju-Enc. Ona je novinarka i jedna od osnivačica organizacije Diversity Kartell, koja se zalaže za više raznolikosti u medijima.

I poslije srednje škole obrazovni put je povezan sa obrazovnim nivoom roditelja. Od 100 mladića i djevojaka čiji roditelji imaju fakultetsku diplomu, njih 79 upišu fakultet. A iz porodica u kojima roditelji nemaju završene fakultete, studira samo 27 od stotinu djece.

Socijalno porijeklo ne posmatrati izolovano

Osim obrazovanja roditelja, važan je socioekonomski status porodice – da li ona raspolaže imovinom i da li su roditelji zaposleni. Otežavajuća okolnost za osobe iz nižih slojeva je i to što doživljavaju diskriminaciju i na osnovu drugih osobina, na primjer, kada dodatno imaju i strano porijeklo.

„Za obrazovni uspjeh u Njemačkoj posebno su važni dohodak i obrazovni nivo roditelja, a djeca stranog porijekla, na primjer, često dolaze iz porodica s niskim primanjima“, objašnjava Vasiliju-Enc.

Put uspona iz takvog socijalnog miljea je težak. Ona ga je prešla. Ali mnogim drugima nije lako da odluče da ulože u svoje školovanje. Djeca iz siromašnijih socijalnih slojeva često ne mogu računati na podršku roditelja, ako dobiiju finansijske probleme, kaže Vasiliju-Enc, dodajući da čak djeca često moraju da pomažu roditeljima.

Tako sebi ne mogu svi da priušte neplaćenu praksu. Ljudi iz privilegovanih slojeva najčešće su dobro umreženi, pa brže dobijaju vrlo tražena praktikantska mjesta. Ko se odluči za to da studira, često mora poslije studija da vrati studentski kredit. Oni koji dolaze iz siromašnijih slojeva zbog toga teže donose odluku da ulože u obrazovanje.

„Ljudi iz siromašnih porodica moraju da preuzmu na sebe mnogo više rizika i moraju da pokažu veći učinak od vršnjaka rođenih u srednjem sloju ili visokobrazovanom građanstvu“, kaže Vasiliju-Enc. Ona je i sama, kako kaže, odrasla u siromašnoj porodici, pa najprije nije htjela da studira i zaduži se, već da radi i zarađuje.

Socijalni uspon za primjer

„U mom slučaju roditelji su godinama bili nezaposleni, od sredine devedesetih“, sjeća se Natalija Nepomjašha. Ona opisuje nedostatak samopouzdanja roditelja, koji se onda prenio na djecu, koja su imala osjećaj da možda ni ona ne mogu daleko da doguraju.

Ni njena karijera nije bila pravolinijska. Roditelji su bili doseljenici iz Kijeva, odrasla je u socijalno problematičnom kraju u Bavarskoj. Najprije je uspjela da se prebaci u bolju školu, ali je u gimnaziju nisu primili, uprkos dobrim ocjenama. Ona je završila stručnu školu, potom master studij u Velikoj Britaniji, a danas ona radi u uglednoj konsultantskoj firmi. Osnovala je i organizaciju „Mreža šansa“.

„Suštinski je važno da se prevaziđe to što ti utuve da nisi dovoljno dobar i da nećeš dobiti dobar posao“, kaže ona iz iskustva. „Bitno je da se shvati šta su sopstveni talenti i u čemu si jak, koji ti poslovi pričinjavaju zadovoljstvo“. Njena organizacija pomaže mladim ljudima koji žive u teškim okolnostima, a žele da napreduju. Nudi se besplatno savjetovanje, treninzi, radionice, mentorstvo, pomoć u traženju posla.

Više socijalne raznolikosti u firmama

Ako se želi da se izbjegne ta vrsta diskriminacije, nije samo važno da se pruži podrška ljudima koji su time pogođeni, već se prepreke moraju ukloniti i na drugoj strani. Većina ljudi ne bi priznala da tretiraju nejednako ljude iz siromašnijih društvenih slojeva. Istraživanja ipak pokazuju da su ljudi skloniji tome da podrže sebi slične. Uzrok treba tražiti u nesvjesnim predrasudama.

Poteškoće u borbi protiv te vrste diskriminacije sastoje se i iz činjenice da je ona manje vidljiva od diskriminacije na osnovu starosti, boje kože ili stranog porijekla. Zato je važno da zaposleni u obrazovnim institucijama i kadrovskim službama dodatnim obukama budu senzibilizovani za tu problematiku i da kritički preispitaju sopstvenu praksu.

Nepomjašha kaže da sve to počinje već prilikom objavljivanja konkursa za radno mjesto. Njena organizacija preporučuje da u samim oglasima naglasak bude više na kompetentnosti kandidata, a manje na formalnom obrazovanju. Upravo ljudi koji svojim sposobnostima uspijevaju da preskoče socijalne barijere, nisu studirali na elitnim univerzitetima ili nemaju uvijek najbolje ocene. Ali uprkos tome mogu biti izuzetno talentovani.

Veća šarolikost – veći profit

I mediji su relativno homogeni, s niskim stepenom raznolikosti. U redakcijama su uglavnom ljudi s fakultetskim diplomama. „U međuvremenu se to u nekim medijskim kućama mijenja“, kaže Vasiliju-Enc. Ona navodi kako su javni radio-televizijski servisi nekih pokrajina počeli da primaju mlade novinare na obuku bez dosadašnjih uslova – da su završili fakultet.

Mada je to zahtjevniji put, za firme u Njemačkoj bi mogao da se isplati. Prema proračunu konsultantske kuće „Makinzi“, čak polovina od predviđenog manjka stručne radne snage u Njemačkoj mogla bi se nadoknaditi kadrovskom raznolikošću. Ako je upravni odbor neke firme etnički šarolikiji, ta je firma prosiječno 36 odsto profitabilnija. Ti rezultati počivaju na istraživanju sprovedenom u više od hiljadu preduzeća iz 15 zemalja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu