Snaga žena u Libanu | Politika | DW | 26.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Snaga žena u Libanu

Na protestima u Libanu žene su u prvim redovima. One tako ohrabruju i žene u drugim arapskim zemljama da se aktiviraju. Ipak muškarci ih ismijavaju.

Udarac dolazi tačno iz kuka, odlučan i brz. Tjelohranitelju libanskog ministra ne preostaje ništa drugo nego se povući korak natrag da bi izbjegao napad i zaštitio se od mlade Libanke koja ga upravo napada. Video u kojem je ova scena je već imao više desetina hiljada pregleda na društvenim mrežama u Libanu i drugim arapskim zemljama. Prema navodima libanskih medija ovo se dogodilo u četvrtak navečer prošle sedmice (17.19.). Tog dana je konvoj ministra obrazovanja Akrama Chehayeba upao u centru Bejruta na demonstracije u libanskom glavnom gradu.

Kako je situacija bivala sve napetija jedan od tjelohranitelja je izašao iz auta, u kojem je bio ministar, i ispalio hice u zrak. Bila je to gesta koja je demonstrante još više isprovocirala. Nakon toga je mlada žena karate potezom krenula na tjelohranitelja koji je pak očito shvatio da u sukobu sa nenaoružanom ženom ima loše karte.

Protesti su ženski

Poruka pet sekundi dugog video snimka je jasna: Libanci koji danima demonstriraju protiv socijalnih i političkih zloupotreba u zemlji su vrlo odlučni - i dobrim dijelom u demonstracijama učestvuju žene.

Ovaj video je podstakao brojne korisnice i korisnike društvenih mreža na komentare koji najvećim dijelom izražavaju odobravanje, mnogi od njih čak i oduševljenje. Jedan korisnik je nazvao mladu ženu "Larom Croft iz Libana." "Poštovanje!" je napisao jedan drugi korisnik. 

Žene igraju važnu ulogu na protestima u Libanu

Žene igraju važnu ulogu na protestima u Libanu

U trenutnim protestima učestvuje upadljivo više žena nego što je to uobičajeno u Libanu. "I građanke ove zemlje se žele umiješati u politiku", kaže sociolog Nasser Al-Jabi koji potiče iz Alžira. Kompletno društvo je zainteresirano za razvoj situacije posljednjih dana", kaže on za DW. On smatra da je posebice pozitivno to da su protesti do sada najvećim dijelom bili mirni i da u osnovi niko nije bio isključen. "To bi mogao biti primjeri i za proteste na drugim mjestima", kaže ovaj sociolog.

Suprotno onome što bi sukob između demonstratkinje i tjelohranitelja možda mogao sugerirati upravo su žene te koje se zalažu za neizostavno nenasilje na protestima. „Među demonstrantima ima onih koji tokom protestne šetnje žele rušiti privatno vlasništvo", citira libanski „Daily Star" primjerice Hanin Nasser, jednu od učesnica. Ona i njene prijateljice su striktno protiv takve tendencije, rekla je ona za ovaj libanski list. Ona se zalaže za to da protesti sačuvaju „mirno lice".

Megafon i trbušni ples

Nerijetko žene na protestima preuzimaju jednu vrstu vodeće uloge. One djelomice staju na početak protestnih povorki i u megafon govore o zahtjevima demonstranata. Zahtjevi se protežu od borbe protiv korupcije do zahtjeva za ostavkom premijera Saad Haririja i kompletnog političkog establišmenta.

Druge zabavljaju demonstrante trbušnim plesom - jednom vrstom angažmana kojeg pozdravljaju na društvenim mrežama u arapskom svijetu. Upravo selefijama i drugim strogim konzervativnim snagama u arapskom svijetu se ovakve forme protesta žena ne dopadaju, primijetio je jedan korisnik Twittera na francuskom.

Šorcevi i marame

Neke demonstrantkinje nose maramu, brojne ipak ne - što nije neuobičajeno u multikonfesionalnom Libanu, u kojem suniti, šiiti i druzi, kao i brojni kršćani žive skupa. Prilično ležerna odjeća koju u poređenju sa brojnim drugim arapskim zemljama nose demonstrantkinje vodi do žestokih rasprava - ali i do solidarnosti žena iz drugih zemalja regiona.

U Libanu je na sreću moguće da se žene u šorcu mogu bez problema šetati u grupi muškaraca, primjećuje Hind El-Kholy, egipatska aktivistica za prava žena. „Ako neko želi znati šta znači muškost može to ovdje vidjeti: brojne žene se osjećaju u ovim grupama sigurnima. Ni jedan jedini muškarac ne pokušava ograničiti ove žene ili ih napasti - ni tjelesno ni verbalno."

Ovo je osnovna razlika između stanja žena u Libanu i u Egiptu, kaže El-Kholy. Činjenica je da su žene u Egiptu stalno javno ugrožene, napadane i obeshrabrene, kaže ona.

Učesnice protesta iz 2011. godine su u Egiptu djelomice seksualno napadane od strane sigurnosnih snaga, ali i djelomice od muškaraca koji su demonstrirali.

Žene na protestima u Libanu često idu u prve redove

Žene na protestima u Libanu često idu u prve redove

Međutim, žene u Libanu se moraju još izboriti za brojna druga prava. Tek 2017. godine je ukinut zakon kojem se onome koji je počinio silovanje garantira ukidanje kazne ako odluči da žrtvu silovanja oženi. A 2018. godine su brojne organizacije žena započele kampanju „Čija je sramota?". U toj kampanji one zahtijevaju oštrije kazneno gonjenje silovatelja i zalažu se za podršku javnosti žrtvama. „Osudimo silovatelje, ne žrtve!", glasi moto pokreta.

Ismijavanje i prepotentni vicevi

Protesti žena su primijećeni i u drugim dijelovima arapskog svijeta i o njima se diskutira - djelomice sa ironijom, skepsom ili ismijavanjem izgleda i odjeće žena koje stoje u prvom planu. "Gledao sam demonstrantkinje u Libanu, ali kada je moja supruga došla brzo sam promijenio na kanal na kojem se izvještavalo o ratu u Jemenu", napisao je poznati egipatski poduzetnik Nagaub Sawiris na Twitteru. Egipatski biznisemen je ovo opisao kao "vic dana" - no drugi u njemu vide izraz muške preoptentnosti.

„Jeste li mislili na svoj vlastitu zemlju kada su tamo bile demonstrancije", uzvratila je libanska glumica Nicole Saba. „Tada niko nije pravio takve viceve. Čudno je da volite takvu vrstu viceva. I to je sramotno", napisala je glumica. 

Druge korisnice Twittera su se pisale: „Dosta je muškog šovinizma, ignoracije i uvredljivih viceva", napisala je jedna korisnica. „Pogrešno je pretvarati popularne proteste u viceve. Još lošije je praviti viceve o ženama", primijetila je jedna druga.

Nezadovoljstvo je usmjereno i protiv jednog članka u saudijskom listu „Okaz". List je objavio reportažu o demonstratkinjama u Libanu pod naslovom: „Libanska ljepota: Sve ove divne žene su revolucionarke".

Članak se sastojao najvećim dijelom samo od fotografija odabranih demonstratkinja koje je list opisao „atraktivnim" i „ne samo divnim, već i revolucionarnim".

I ovaj članak je izazvao ogromno negodovanje među libanskim demonstrantkinjama i doživljen je seksističkim. "To je bijedno novinarstvo koje koristi perverzni jezik", komentirala je jedna korisnica na Twitteru. "Ove slike su provokativne i ne bi trebale biti objavljene u jednom uglednom listu", napisala je ona.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android