Smrt i bijeda u pograničnom pojasu | Evropa | DW | 17.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

reportaža sa bjelorusko-poljske granice

Smrt i bijeda u pograničnom pojasu

Jedna od prvih žrtava na poljsko-bjeloruskoj granici sahranjena je tu gdje je stradala. Još uvijek ne postoji političko rješenje za spašavanje hiljade migranata od dolazeće zime.

Imao je samo 19 godina. Sahranjen je u skromnoj ceremoniji u seocetu Bohonjiki u blizini graničnog prelaza Kužnjica. Mjesto na kojem počiva Ahmad el Hasan je pravi istorijski kuriozitet. U 17. vijeku su se tu naselili muslimanski Tatari. Samo nekolicina ih danas živi tu, ali su osjećali obavezu da Ahmada sahrane kao jednog od svojih.

„On je bio čovjek, musliman, još vrlo mlad, i mora mu se obezbijediti dostojanstvena sahrana“, kaže predsjednik mjesne zajednice Maćej Ščesnovič. Sada se njegov grob nalazi na seoskom groblju Bohonjki, hiljadama kilometara udaljen od njegovog rodnog grada Homsa, koji je razoren u sirijskom građanskom ratu. To je usamljeno mjesto sa kojeg se vidi niz breza i šuma koja liči na onu u kojoj je Ahmad izgubio život.

-pročitajte još:  Poljska i Bjelorusija – između cinizma i licemjerja

„To je tragedija"

Mladi Sirijac je krenuo iz izbjegličkog kampa u Jordanu, jer je na društvenim mrežama, kao i mnogi njegovi sunarodnici, pročitao da se preko Minska može lako stići u Evropsku uniju. Htio je da u Evropi nastavi školovanje i da dobije šansu za bolji život. Lukašenkov režim je sistematski širio te dezinformacije i posljedice su poznate: hiljade izbjeglica su pošli tim putem, prije svega iz kurdskih područja u Iraku, iz Sirije i Avganistana.

Ahmad je umro krajem oktobra, zajedno sa jednim iračkim Kurdom, kada su obojica pokušala da pređu granicu preko ledene rijeke Bug. Ne može se potvrditi da su ih bjeloruski graničari prinudili da krenu u tom pravcu. Ali mnogobrojni izvještaji govore o tome da vojnici prisiljavaju migrante da idu preko bodljikave žice ili kroz šume i močvarna područja duž 400 kilometara bjelorusko-poljske granice.

Polen Bohoniki | Ahmeds Grab

Hiljade kilometara udaljen od doma: Ahmadov grob u selu Bohonjiki

U maloj džamiji u Bohonjiki lokalna zajednica se pomolila za Ahmada i potom ga sahranila. Eugenia je očajna zbog situacije u kojoj se na granici nalaze njeni istovjernici: „Strašno je da se to gleda, hladno je, smrzavaju se napolju, to je tragično. Naprosto osećam da je to tragedija, ne razumem kako je moguće da se dozvoli da se tako nešto desi“.

-pročitajte još:  Protjerivanje migranata u Bjelorusiju nije rješenje

Bespomoćni pomoćnici

U pograničnom području postoji tiha spremnost da se pomogne. Skupljaju se topla odjeća i hrana. Ali samo nekoliko volontera poljskih humanitarnih organizacija prikriveno rade u tom području. Ne usuđuju se da uđu u zabranjenu zonu, da ih pogranična policija ne bi uhapsila. U tajnim noćnim akcijama daju humanitarnu pomoć samo onim migrantima koji su u stanju da mobilnim telefonom pošalju svoju lokaciju – kada su već kilometrima udaljeni od same granice.

Belarus Grenze zu Polen | Migranten | Zuspitzung der Lage

Migrantima zaglavljenim na granici nedostaju najosnovnije:potrepütine

„Prvo što graničari urade jeste oduzimanje mobilnih telefona od migranata“, kaže Agata Kolođej koja radi za humanitarnu organizaciju „Iskupljenje” (Ocalenie). Ona je umorna i frustrirana zbog toga što vlasti čine sve da joj otežaju posao. Kaže da sve to izaziva snažne emocije, jer je stalno suočena sa tim koliko su ljudi koji žele da pomognu ustvari bespomoćni.

Ilegalno prinudno vraćanje

„Ponekad ljude snabdijevamo potrepštinama noću u šumi, a kada poslije toga naiđu na granicu, odmah ih vraćaju na bjelorusku stranu. Sretali smo izbjeglice koji iza sebe imaju šest ili sedam prisilnih vraćanja sa granice i još uvijek pokušavaju“. Agata je svojim očima vidjela kako uplakanu ženu sa sitnom djecom vraćaju na bjelorusku stranu, u šumu. Graničari se nisu smilovali ni na čovjeka koji je bio srčani bolesnik pa su ga volonteri odveli u lokalnu bolnicu. „Sljedeće noći dobili smo od njega elektronsku poruku sa bjeloruske strane“, priča Agata. Njen trud je bio uzaludan.

„Sva ta prisilna vraćanja izbjeglica su ilegalna i po međunarodnom pravu i po pravnim propisima Evropske unije“, naglašava ona i dodaje da je poljska vlada nedavno usvojila direktivu prema kojoj je takva praksa legalna. Agata smatra da Evropsku uniju nije briga to što se na ovoj granici krši zakon na dnevnom nivou. U noći između ponedjeljka i utorka (16.11. i 17.11.) poljska pogranična policija je evidentirala 200 pokušaja migranata da pređu granicu i 29 slučajeva „vraćanja sa poljske teritorije“.

Belarus Grenze zu Polen | Migranten | Zuspitzung der Lage

Uprkos svim nedaćama, ovi ljudi ne odustaju od pokušaja da pređu granicu

-pročitajte još:  Migranti u Bjelorusiji i uloga Turske

Propagandni rat protiv migranata

U poljskim medijima se migranti predstavljaju kao opasnost za nacionalnu bezbjednost, kao ilegalni došljaci preko granice i kao ekonomske izbjeglice, koji nemaju šta da traže u Poljskoj i Evropskoj uniji. Javna televizija TVP je u utorak (16.11.) izvještavala ovako: „Šokantne slike iz izbjegličkog kartonskog naselja na granici, gde migranti koriste svoju djecu da bi izvršili pritisak na Poljsku. Oni pušu u dečija lica duhanski dim da bi djeca plakala“. List Gazeta Polska piše: „Humanitarne organizacije na granici su Putinovo hibridno oružje. Ono se upotrebljava protiv Poljske i šteti bezbjednosti zemlje, blokirajući gradnju žičane ograde“. Vlada u Varšavi je upravo najavila da će u decembru početi izgradnja granične ograde prema Bjelorusiji u dužini od 180 kilometara.

Kšištof Bosak, predstavnik ekstremne desničarske partije „Konfedericja“ piše: „Ne bih migrantima dao toplo ćebe, vidio sam dvojicu braće kako tuku sopstvenu majku u prisustvu ljekara“. On je dodao da su to neprijateljski raspoloženi ljudi koji ne dolaze u Evropu jer su progonjeni kod kuće, već samo hoće u Njemačku.

Belarus Polen Mirgranten im Grenzgebiet

Snimci dronom na kojima se vide sukobi polsjkih graničara i mogranata

Podijeljeno javno mnjenje u Poljskoj

U desničarskoj poljskoj štampi migrante redovno predstavljaju kao strani remetilački faktor, a ne kao ljude kojima je potrebna pomoć. A vlada u Varšavi čini sve da potkrijepi tu sliku. Ona hvali „herojsku pograničnu policiju“, koja po hladnoći obavlja tako tešku službu za otadžbinu.

-pročitajte još:  Gdje je OSCE u konfliktu sa Bjelorusijom?

Izgleda da je javno mnjenje u Poljskoj na čudan način podijeljeno. Više od 50 odsto ispitanika su za mjere prinudnog vraćanja izbjeglica, ali 60 odsto u isto vrijeme smatraju da bi migranti morali imati pravo na podnošenje zahtjeva za azil. Martin Duma, šef agencije za istraživanje javnog mnjenja, objašnjava: „Želimo da imamo izgovor, nećemo da sebe posmatramo kao surove i zle“. To je još lakše jer je u graničnom području nemoguće objektivno izvještavanje.

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu