Smrt koja se mogla izbjeći

Hiljade ljudi u ponedeljak je u Beču, Gracu, Lincu i drugim gradovima Austrije obilježilo pomen preminuloj doktorki Lizi-Mariji Kelermajr. 36-godišnja doktorka pronađena je tokom vikenda mrtva u ordinaciji u jednom malom mjestu u Gornjoj Austriji. Vlasti polaze od toga da se radi o samoubistvu.

Kelermajr je postala poznata širom zemlje kao otvorena zagovornica vakcinacije i drugih mjera protiv korona virusa. I zato što je time izazvala mržnju radikalnih protivnika korona politike i poricatelja postojanja korona virusa. Mjesecima su je šikanirali na društvenim mrežama. U prijetećim pismima ponekad se detaljno opisuje kako bi nju i njene zaposlene trebalo „zaklati”. Navodni pacijenti su dolazili tokom njenog radnog vremena kako bi ometali rad ordinacije. Kelermajr je sve ovo prijavila policiji i tražila pomoć od ljekarskog udruženja – uzalud.

"Nije shvaćena ozbiljno"

Iako su među pošiljaocima prijetnji bili nasilni desničarski ekstremisti poznati policiji, smatralo se da prijetnje smrću nisu ozbiljne. Istražitelji su govorili da takve ljude nisu mogli da pronađu. Jedna hakerska aktivistkinja tvrdi da je to uspjela da uradi u roku od nekoliko sati, identifikujući jednog od agitatora. Međutim, policija je odbila da ga krivično goni, jer muškarac živi u Njemačkoj. Portparol policije je čak optužio Kelermajr da samo želi da se pravi važnom.

„Nije shvaćena ozbiljno", piše u svojoj kolumni Florijan Klenk, glavni urednik nedeljnika „Falter". „Nadležni joj nisu pomogli, već su se uglavnom bavili odbacivanjem kritike sopstvenog bezvoljnog policijskog rada."

Pošto su vlasti odbile da zaštite njenu medicinsku praksu u Zevalhenu na Ater jezeru, Kelermajr je o svom trošku angažovala naoružanog čuvara i time vjerovatno dovela sebe do finansijske propasti. Kada se krajem juna državna bezbjednost konačno uključila, doktorka je već zatvorila svoju ordinaciju; planirano ponovno otvaranje nije uspjelo jer su njeni zaposleni vjerovatno kapitulirali pred prijetnjama.

Javni zahtjevi za preispitivanjem slučaja

Poput Klenka, brojni komentatori sada traže da se slučaj procesuira transparentno. U ponedeljak uveče, stručnjakinja za društvene mreže Ingrid Brodnig rekla je u televizijskoj emisiji na javnoj austrijskoj televiziji (ORF): „To se mora pažljivo razmotriti: Kakva je bila uloga izvršne vlasti? Kakva je bila uloga sudstva?"

S jedne strane, ne može biti da policija kritikuje žrtvu umjesto da je štiti, rekla je Brodnig, a sa druge strane, slučaj postavlja pitanje da li postoje praznine u pravnom sistemu ili u sprovođenju zakona.

„Opasna prijetnja” je kažnjiva

Slično kao u Njemačkoj, i u Austriji je krivično djelo prijetnja „koja izaziva strah i nemir”, kako stoji u paragrafu 107 austrijskog krivičnog zakona - „Opasna prijetnja”. Ko to čini duži vremenski period može biti kažnjen zatvorom do tri godine.

Osim toga, „opasna prijetnja" je takozvani službeni prekršaj: „To znači da organi za sprovođenje zakona kada saznaju za opasne prijetnje – na primjer kada se podnese krivična prijava – moraju da pokrenu istražni postupak", piše bečki advokat za krivična djela Zaid Rauf na svojoj veb stranici.

Država je ostavila na cjedilu?

Kolet M. Šmit, urednica bečkog Standarda, opisuje neaktivnost austrijske policije kao posebno nečuvenu, jer je ipak pokojnicu država angažovala kao ljekarku za vakcinaciju: „To uopšte nije bilo lako u Gornjoj Austriji jer je atmosfera bila teška od početka", kaže Šmit u podkastu „Tema dana". „To znači da je Kelermajr ovdje pomogla Republici, zbog čega su joj protivnici vakcinacije masovno prijetili. I onda ona ne dobije nikakvu pomoć protiv ovih prijetnji."

Kao i glavni urednik „Faltera” Krenc i drugi novinar, i Šmit je lično poznavala Kelermajr zbog izvještavanja o koroni. O vlastima kaže: „Kada pogledate kako je sve završilo, morate reći da su policija i političari zakazali."

Dojče vele oprezno izvještava o temi samoubistva, jer postoje indicije da neki oblici izvještavanja mogu dovesti do imitacije reakcija. Ako imate samoubilačke misli ili ste u emocionalnoj nevolji, nemojte oklijevati da potražite pomoć. Da biste saznali gdje je pomoć dostupna u vašoj zemlji, posjetite veb stranicu www.plavitelefon.ba. „Plavi telefon" je prvenstveno namijenjen djeci, ali se za pomoć često javljaju i odrasli jer u BiH ne postoji psihološka hitna pomoć za ljude sa psihičkim problemima.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu