Slučaj Praljak - niko nije kriv
2. novembar 2018
Samoubistvo otrovom u Haškoj sudnici, koje je počinio haški osuđenik Slobodan Praljak krajem 2017, izazvalo je ogromno zgražavanje javnosti. Kako je došao do otrova i ko bi za to mogao da bude odgovoran, istražni organi nisu uspjeli otkriti.
Holandski istražni organi nisu uspjeli da do kraja razjasne dramatičan čin samoubistva ratnog zločinca Slobodana Praljka prošle godine tokom izricanja pravosnažne presude. I dalj je ostalo nejasno kako je Praljak i preko koga došao do otrovne supstance – cijankalija, naveo je holandski državni tužilac.
Otrov u toaletu ili čekaonici?
Kalijumov cijanid se može dugo sačuvati kao tableta ili prah. Vrlo mala doza je smrtonosna. Tokom pretraživanja zgrade i pregledavanja materijala snimljenog nadzornim kamerama nisu uočene neke sumnjive radnje koje bi ukazivale na doturanje otrova. Istina je doduše da je Praljak kratko prije ulaska u sudnicu bio u dvije prostorije u kojima nisu instalirane nadzorne kamere – u toaletu i čekaonici. U ćeliji je pronađeno oproštajno pismo. U njemu je potvrđeno da je Praljak samoubistvo planirao već dugo.
Kako je navedeno u izvještaju Državnog tužilaštva u Hagu, istragom je utvrđeno da je Slobodan Praljak popio smrtonosnu dozu kalij-cijanida rastvorenog u vodi. Međutim, posjedovanje te supstance nije kažnjivo po nizozemskom Zakonu o lijekovima. U vezi s navodnim kaznenim djelom pomaganja Praljku u samoubojstvu, nizozemske vlasti su provele temeljitu istragu o tome kako je Praljak nabavio dotičnu supstancu. Istraga je uključivala saslušanje svjedoka, pregledanje snimki načinjenih u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda i u prostorijama MKSJ-a, pretres prostorija u kojima je Praljak boravio, kao i pregled dokumenata i nosača podataka. To nije dovelo do uvjerljivih zaključaka o tome kako je Slobodan Praljak došao do te supstance. Međutim, ne može se isključiti da je Slobodan Praljak imao otrov u posjedu već duže vremena, imajući u vidu da i mala količina te supstance predstavlja smrtonosnu dozu i da se ona može čuvati u suhom obliku tijekom dužeg razdoblja.
Osim kaznene istrage nizozemskih vlasti, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 1. decembra 2017. započeo neovisnu administrativnu istragu u vezi s tim incidentom, koja se usredotočila na adekvatnost pravnog okvira MKSJ-a te njegove politike poslovanja i toga u kojoj mjeri su relevantne procedure primijenjene. Ta istraga, koju je vodio sudac Hassan B. Jallow, predsjednik Vrhovnog suda Gambije, okončana je 29. decembra 2017. Prema nalazima te istrage, nije došlo do propusta ili nepoštovanja procedure u pravnim okvirima kad je riječ o postupanju prema pritvorenicima u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda i u prostorijama MKSJ-a. Istraga je pokazala da su uposlenici Pritvorske jedinice, osoblje osiguranja i drugo osoblje MKSJ-a poštovali pravne okvire MKSJ-a u vezi s postupanjem prema Slobodanu Praljku. Ta istraga je, međutim, rezultirala nizom preporuka s ciljem da se poveća vjerojatnost pronalaženja sličnih supstanci u budućnosti.
Bivši general HVO je u novembru 2017. u sali Haškog suda popio cijankalij i nekoliko sati potom preminuo. Prije ispijanja otrova Praljku je izrečena presuda u visini 20 godina zatvora.
agencije/MICT-Presse/ss/jr