1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ograničene mogućnosti Zapada

5. septembar 2020

Od Rusije se očekuje da rasvijetli ko je izveo napad na opozicionara Alekseja Navaljnog., zahtijeva njemačka kancelarka. Evropska sredstva pritiska na Kremlj su ograničena, smatra Bernd Riegert.

https://p.dw.com/p/3i1Bd
Berlin Deutschland Isolationskapsel Krankentransport Einlieferung Krankenhaus Charité
Foto: Imago Images/V. Filippov

Napadi na ruske opozicionare unutar i izvan Rusije nisu ništa novo, kao ni taktika Kremlja u kojoj se svaka povezanost sa njima opovrgava i fakti, koji su na Zapadu dovoljno potkrijepljeni, dovode u pitanje. Ni u slučaju Navaljni se ništa ne razlikuje.  

Njemačka kancelarka Angela Merkel govori o "pokušaju ubistva" Navaljnog. Dokazi da je otrovan sovjetskim nervnim otrovom „novičok", prema informacijama iz njemačke vlade, su "jasni". Kancelarka Merkel, Evropska unija i vojna alijansa NATO u svojim izjavama su izrazili ogorčenje i zatražili razjašnjenje od ruske vlade.

Vlada u Moskvi pak najprije želi provjeriti informacije iz Berlina i izražava negodovanje zbog optužbi. Razmjenjuju se oštre diplomatske note i pozivaju ambasadori. U narednih nekoliko dana, kako je najavio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, sa zapadnim partnerima trebalo bi se savjetovati o "primjerenom odgovoru".

Russland Moskau Siegesparade 2010 Merkel
Kancelarka Merkel se do prije nekoliko dana čvrsto stajala iza projekta "Sjeverni tok 2"Foto: Getty Images/AFP/Y. Kadobnov

Šta je primjereno?

Dosta se razgovaralo, smatra u svom članku za „Zeit online" ekspret za Rusiju Klaus Segbers. On ističe da se dalje "naduravanje" sa Kremljem ne isplati: "Razgovorati ima smisla samo ako postoje minimalni standardi ponašanja koji se poštuju i ako postoje interesi koji se bar djelomice preklapaju." Zapad će, kako je još rekao, morati povući jasne crvene linije koje su neophodne. Rusija je, kako je pojasnio, okupirajući dijelove Gruzije i Ukrajine, oborivši putnički avion MH-17 i brojnim napadima na opozicionare pokazala da nema interesa za komunikaciju sa Zapadom.

Helmut Scholz, glasnogovornik stranke Ljevica za vanjsku politiku u Evropskom parlamentu, smatra da je to pogrešan pristup. On drži da bi se kontakti s Moskvom trebali intenzivirati: "Vjerujem da dalja eskalacija i konfrontacija u bilateralnim odnosima nisu nimalo korisni, potrebna nam je suradnja."

Ostesee-Pipeline Nordstream
Obustava radova na nedovršenom gasovodu ne znači da bi Rusija pretrpjela ogromnu ekonomsku štetuFoto: picture alliance/dpa/J. Büttner

Ne razgovarati, već sankcionirati?

Brzo su se pojavili i zahtjevi za uvođenje sankcija usmjerenih protiv aktuelnog projekta plinovoda "Sjeverni tok 2". Za obustavu radova na skoro dovršenom plinovodu, koji kroz Baltičko more direktno povezuje Rusiju i Njemačku, nije se založio samo Klaus Segbers, već i predsjedavajući Odbora za vanjske poslove u Bundestagu, Norbert Röttgen (CDU). Stručnjak stranke Slobodnih demokrata za vanjsku politiku (FDP) Alexander Graf Lambsdorff je pak rekao da potpuno napuštanje projekta nije primjereno, već treba uvesti "moratorij", obustavljanje gradnje dok se ne riješi slučaj Navaljni.

Kancelarka Merkel je do prije nekoliko dana čvrsto stajala iza "Sjevernog toka 2" - projekta koji je provođen uprkos velikom protivljenju unutar EU-a. Šef bavarskog CSU-a i pokrajinski premijer Markus Söder, priskočio je u četvrtak (03.08) kncelarki u pomoć te rekao da Navaljni i plinovod nemaju nikakve veze jedno s drugim.

Deutschland Angela Merkel
Analitičari smatraju da ne postoje sankcije koje bi u biti mogle stvarno pogoditi RusijuFoto: Reuters/M. Schreiber

Bolne sankcije bi bile moguće samo na energetski izvoz

Obustava radova na nedovršenom "Sjevernom toku 2" ne znači da bi Rusija pretrpjela ogromnu ekonomsku štetu. Jer, plin koji se treba isporučiti kroz gasovod ionako je potreban kupcima na Zapadu. On bi se u tom slučaju isporučivao putem drugih postojećih gasovoda. Ono što bi Rusiju stvarno pogodilo bilo bi smanjenje uvoza plina u Njemačku i Evropu.

„Mora se imati na umu da su mogućnosti da EU i Njemačka utiču na Rusiju vrlo ograničene", rekao je Hans Henning Schröder za DW. Ovaj stručnjak za Rusiju pri "Fondaciji za nauku i politiku" u Berlinu smatra da skoro i ne postoje sankcije koje bi u biti mogle stvarno pogoditi Rusiju. „To bi jedino bilo moguće kada bi se odustalo od ruskog plina. Ali je to jednostavno nerealno, jer bi to bilo izuzetno skupo i zahtijevalo bi enormnu reorganizaciju tokova opskrbe."

Uprkos svim tenzijama s Rusijom, prema podacima Evropske komisije, izvoz nafte i plina u EU se posljednjih godina dodatno povećao. Njemačka, primjerice, polovinu svog prirodnog plina dobija iz ruskih izvora.

Deutschland Libyen-Konferenz in Berlin hat begonnen | Macron und Putin
Emmanuel Macron se više puta sastao sa Vladimirom Putinom nego bilo koji drugi visoki zvaničnik EU-a Foto: AFP/O. Andersen

Koliko je Zapad ujedinjen?

Sankcije protiv pojedinaca iz Rusije uključene u sukobe u Ukrajini od strane EU-a se jednoglasno i redovno produžavaju. Što se tiče generalnih odnosa s Rusijom i njenim predsjednikom Vladimirom Putinom, manje je jedinstva. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, primjerice, ciljano pokušava održavati "specijalne odnose" s Moskvom, što u Francuskoj već dugo predstavlja tradiciju. Macron se tokom svog mandata više puta susreo s Putinom nego bilo koji od vodećih političara EU-a te je s njim razgovarao o geopolitičkim pitanjima poput rata u Siriji, situacije u Libiji i mnogim drugim sukobima u koje je umiješana Rusija.

Populistička vlada u Italiji se na svojoj internet stranici hvali "dobrim i pozitivnim odnosima" s Rusijom. Isto važi i za Austriju. Vlada u Beču sebe doživljava kao posrednika između Rusije i Zapada, iako je taj odnos tek nedavno bio malo poljuljan zbog ruskog špijunskog skandala.

Istočnoevropske države članice EU-a, koje su dugo pripadale sovjetskoj sferi utjecaja, na Rusiju gledaju mnogo kritičnije. Zbog toga Poljska, baltičke i druge države u projektu "Sjeverni tok 2" ne vide ništa pozitivno - naprotiv.

Američki predsjednik Donald Trump je pak uveo sankcije kompanijama uključenim u izgradnju „Sjevernog toka 2". On je, kao i brojni američki političari, žestok protivnik tog projekta, jer bi on Nijemcima i Evroplanima radije prodao tečni plin iz SAD-a. Tako bi američkoj vladi dobro došlo kada bi kao reakcija na trovanje Navaljnog došlo do obustave projekta „Sjeverni tok 2".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android