Slučaj Miroslava Miškovića - Pad jednog oligarha

„Kada se krajem decembra bude upriličilo slavlje na otvaranju luksuznog hotela ‚Crowne Plaza’, čiju izgradnju je finansirala srpska kompanija Delta Holding, pitanje je da li će njen vlasnik Miroslav Mišković biti na slavlju ili u zatvoru“, pita se Folorijan Hasel u tekstu pod naslovom ‚Pad jednog oliogarha’ u listu Ziddojče cajtung. „Od ovog četvrtka Mišković nije samo najbogatiji čovjek Srbije već i jedan od najmoćnijih protiv kojeg se vodi sudski proces. Državno tužilaštvo njega i njegovog sina Marka tereti da su izvlačenjem novca iz putarskih preduzeća i utajom poreza doveli do bankrota pojedina preduzeća i oštetili državu za milionske iznose. No, i pored optužnice koja je protiv njega podignuta, imperija Mišković je samo u 2013. ostvarila 700 miliona evra prometa“, piše Ziddojče cajtung i podsjeća na njegov uspon.

Oprali milione za Darka Šarića

„Za svoj uspon ka poziciji najbogatijeg čovjeka u Srbiji on ne može da zahvali samo preduzetničkoj sreći već i izuzetno dobrim vezama sa nekadašnjim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. On je bio njegov zamjenik 1989. ali je ubrzo uvidio da politika nije mjesto gdje će graditi karijeru. Njegova kompanija Delta holding nije cvjetala samo u Miloševićevo vrijeme već i u vrijeme Miloševićevih nasljednika. Mišković je postao izuzetno moćan a i političari su postali zavisni o njegovom novcu. Tako je i Tomislavu Nikoliću, koji je od maja 2012. na mjestu predsjednika Srbije, dijelom finansirao kampanju za predsjedničke izbore. Opozicioni izvori navode kako je Mišković samo u tu kampanju investirao pet miliona evra. No, to nikako nisu bile garancije za dugoročnu nedodirljivost. Jer, ubrzo nakon što se Nikolić uselio u Predsjedničku palatu u Beogradu, njegova partija (SNS – Srpska napredna stranka) osvaja pobjedu i na Parlamentarnim izborima. A za novog šefa SNS-a i potpredsjednika vlade, Aleksandra Vučića, to je bilo vrijeme da se hapšenjem u narodu omraženog oligarha pokaže kako ‚niko nije nedodirljiv i da je država jača od svake individue’. Vučić, koji je šef najdominantnije partije trenutno u Srbiji, potpredsjednik vlade i čovjek zadužen za nadgledanje rada tajnih službi je tvrdio kako je oligarh Mišković plaćao pojedine političare i do 50.000 evra mjesečno. Mišković je uhapšen 12. decembra 2012. U maju 2013. Državno tužilaštvo je podiglo optužnicu, a julu ove godine iz pritvora je izašao uz kauciju u visini 12 miliona evra. A u oktobru su neki izvori saopštili – čitaj: srpska vlada - da su on i njegov takođe optuženi sin oprali nekoliko miliona evra za jednu frimu Darka Šarića - najvećeg narko bosa na Balkanu. Miškovićev advokat opovrgava optužbe. A ovaj još uvijek oligarh, kojem ukoliko bude proglašen krivim prijeti kazna do deset godina zatvora, na PR polju nije neaktivan. Na svom internet portalu postavio je svoju uljepšanu biografiju. On se tu predstavlja kao veliki dobrotvor, a za pažnju tokom procesa na međunarodnom nivou brine se PR firma iz Vašingtona Podesta group.

No, potpredsjednik srpske vlade ne miruje i najavio je nove akcije protiv drugih oligarha u Srbiji“, piše Florijan Hasel u listu Ziddojče cajtung.

„Nijemcima se ne prašta uspjeh!“

Njemačka štampa u današnjim izdanjima piše i o kontroli njemačkog izvoznog suficita koji sprovodi Evropska komisija. List Velt piše: „Teško je ne pasti u zamku ljubomore! Naime, kritike na njemački izvozni suficit je danas teško drugačije razumjeti do da se Nijemcima ne prašta uspjeh, zemlji koja je tradicionalno orjentisana ka industriji i izvozu“.

„Istraživanje izvoznog suficita koje sprovodi Evropska komisija ima više štete nego koristi“, ubijeđen je i Osnabriker cajtung. „To samo podstiče antievropske osjećaje u Njemačkoj. Nasuprot tome rezultati ove kontrole će zasigurno biti slabi. Jer, kritičari nemaju ništa u rukama što bi Njemačkoj predbacili. Jačanje privrede je plod inteligentne reformske politike. I od kada je to zabranjeno nuditi robu i usluge koje se u svijetu potražuju“, pita se list iz Osnabrika.

Tagescajtung iz Berlina pak na stvar gleda potpuno drugačije od većine novina. „Iako Njemačka već godinama krši ionako velikodušne kriterijume EU, tek sada je došlo do kontrole. Pa čak i to što je Njemačka svojim izvozom u međuvremenu u sjenci ostavila čak i Kinu, Evropska unija će tek na proljeće odlučiti da li bi to moglo da ima određene posljedice. Možda i kazna? Komesar za ekonomska pitanja Oli Ren nije samo jednom uzeo u usta tu riječ. Uz to je jasno kao dan da je njemački izvozni suficit jedan od uzorka za deficit u zemljama južne Evrope. Njemačka nije model za evrozonu, jer suviše se obnavlja na račun zemalja pogođenih krizom te bi stoga sankcije bile prikladne. No, i Berlin i Brisel izvozni suficit vide zapravo kao ekonomski uspjeh, a ne kao problem – tako da zbog toga ne treba očekivati nikakvu kaznu“, piše Tagescajtung.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić